ORBUS Belgium TOP
Glas dijaspore
BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA
BALKAN AREA









ACTUA HOME PAGE








Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je pripremio analizu aktualnih događanja u Sloveniji poslije imenovanja nove slovenske Vlade. Iz opširne analize »Slovenija: DUTB – Model za pljačku slovenske države« objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

SLOVENIJA:

DUTB – Model za pljačku slovenske države


Slovenija je na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 13. jula 2014.godine dobila novog pobjednika izbora Stranku Mire Cerara (SMC), koja je postigla historijski rezultat sa 34,49% osvojenih glasova. Na održanim izborima došlo je do tektonskih promjena na slovenskoj političkoj sceni. Druga stranka po broju glasova bila je Slovenska demokratska stranka (SDS) sa 20,71% osvojenih glasova, treća Demokratska stranka penzionera (DeSUS) sa 10,18%, četvrti su bili Socijalni demokrati (SD) sa 5,98% glasova, peti Koalicija Udružena ljevica (DSD, IDS i stranka TRS) sa 5,97%, Nova Slovenija-kršćanski demokrati (NSi) sa 5,59% i Savezništvo Alenke Bratušek (ZaAB) sa 4,38% osvojenih glasova. Zanimljivo je, da se prijašnja pobjednica izbora stranka Pozitivna Slovenija (PS) na održanim izborima nije uspjela uvrstiti u parlament. Za Sloveniju je vrijedilo, da je uspješno sprovela tranziciju. Dolazile su brojne pohvale o državi, koja predstavlja „priču o uspjehu“ i koja je sa najboljom startnom pozicijom 2004.godine postala članica EU. Sada se stvara utisak, da tranzicija ni izbliza nije bila tako uspješna, kao što je predstavljeno u brojnim izvještajima i ocjenama »uglednih« slovenskih i međunarodnih institucija. Članstvo u savezu NATO, posebno članstvo u Evropskoj uniji (EU) je predstavljalo historijsku priliku za ostvarivanje snova brojnih generacija Slovenki i Slovenaca za boljom i svjetlijom budućnosti. Sa članstvom u EU Slovenija je počela relativno nazadovati, ali ne zbog EU, nego zbog same sebe i neprovedenih reformi. Kao svijetao primjer možemo navesti Poljsku, koja je kao nova članica EU iskoristila članstvo i napravila veliki napredak u privrednom i sveukupnom društvenom razvoju.


NEPRIPREMLJENOST NA KRIZU

Parlamentarni izbori 2004.godine, odmah poslije ulaska u EU, na oblast su doveli Slovensku demokratsku stranku (SDS) i Janeza Janšu kao novog slovenskog premijera. To su istovremeno bili jedini izbori na kojima je pobijedio Janša i SDS u više od dvadesetogodišnjoj prisutnosti na slovenskoj političkoj sceni. U vrijeme te Vlade bila je nominalno visoka privredna rast, koju je uglavnom sebi pripisivala Vlada, iako je privredna rast, prije svega, posljedica povoljne globalne konjunkture i izvozne usmjerenosti slovenske privrede. Janšina Vlada u stanju visoke konjunkture očito nije pripremila privredu i državu za nadolazeću krizu i posljedično recesiju. Pri tome su »otkazali« domaći i međunarodni ekonomski eksperti, koji nisu predvidjeli krize odnosno ne u tolikom obimu.


IZGUBLJENA ŠANSA

Godine 2008. na parlamentarnim izborima u Sloveniji pobijedili su Socijalni demokrati (SD) i predsjednik Vlade postao je Borut Pahor. Država nije bila pripremljena za krizu i slabo vođenje Vlade dodatno je prouzrokovalo unutarnju krizu. Zbog međusobnog konflikta društvenih elita došlo je do masovnog prekida (obustavljanja) financiranja kreditnih linija, koje su bile uspostavljene prilikom menadžerskih privatizacija kompanija. Pod pritiskom Vlade banke u državnom vlasništvu ili suvlasništvu nisu htjele produžavati kreditne aranžmane brojnim kompanijama. Počinje svojevrsno proganjanje menadžera kroz provođenje brojnih kriminalističkih istraga i kasnije sudsko procesuiranje. Vlada istovremeno počinje ograničavati plate menadžerima, što je dodatno destimuliralo menadžere za vođenje kompanija. Vlada je tako doprinijela stvaranju atmosfere, da je menadžerska djelatnost postalo društveno kriminalizirana djelatnost. Brojne kompanije su počele propadati, radnici su ostajali bez radnih mjesta. Slovenska država nije pronašla društvenog modela za očuvanje brojnih slovenskih kompanija i radnih mjesta, dok na drugoj strani nije osigurala društvene pravde kroz dodatno oporezivanje novonastalih tajkuna. Na takav način bi se očuvao javni interes kroz uspješno djelovanje privrede i očuvanje brojnih radnih mjesta te bi se osigurala dodatna budžetska sredstava. Slabo vođenje Vlade pripisano je tadašnjem premijeru i aktualnom predsjedniku Republike Slovenije Borutu Pahoru.


NOVI MODEL ZA PLJAČKU SLOVENSKE DRŽAVE

Politička nestabilnost dovela je do prijevremenih izbora 2011.godine. Na tim izborima pobijedila je stranka Pozitivna Slovenija (PS) ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, koji usprkos pobjedi na izborima nije uspio sastaviti Vlade. Vladu je poslije izbora sastavio Janez Janša, predsjednik SDS. Brojna iskustva su pokazala, da izborni gubitnicu u pravilu nisu duže vrijeme vodili Vlade. Janšina Vlada je uspjela formirati dvije institucije, preko kojih je željela centralizirati nadzor nad slovenskom privredom. Jedna od tih institucija je Slovenski državni holding (SDH), preko kojeg bi upravljala državnim udjelom u kompanijama, druga je Društvo za upravljanje rizičnim potraživanjima banaka (Družba za upravljanje slabih potraživanja banke - DUTB) popularno nazvana »Slaba banka«, preko koje bi rasteretila kreditna opterećenja te otpisala i prenijela brojna rizična potraživanja. U osnovi se radilo o uspostavljanju novog modela za pljačku slovenske države. Naime, poslije osamostaljivanja Slovenije dugo je bila prisutna pojava, da je dio društvenih elita opljačkao državu kroz tajkunizaciju i prisvajanjem društvene imovine. Sada je došlo do pojave novog paradoksa odnosno dogodilo se, da je država odnosno Vlada osnovala instituciju, preko koje bi se ponovno opljačkala država. Istovremeno su doveli strane menadžere/stručnjake u DUTB, preko kojih su interesne grupe ovladale novom pljačkom slovenske države kroz uspostavljanje novog nadzora nad privredom i privrednim tokovima.

Početkom 2013.godine je Komisija za sprječavanje korupcije (KPK) objavila izvještaj u kojem su se nalazile teške optužbe sa sumnjom koruptivnog ponašanja Janeza Janšu i Zorana Jankovića. Nastupila je politička kriza i došlo je do raspada koalicije i pada Vlade Janeza Janše. Formirana je nova Vlada sa predsjednicom Vlade Alenkom Bratušek na čelu, koja je istovremeno postala privremena predsjednica Pozitivne Slovenije (PS). Vlada Alenke Bratušek je enormno zadužila Sloveniju sa visokim kamatama i na netransparentan način. Upravo visina zaduživanja Slovenije za vrijeme njene Vlade je jedna od strogo čuvanih tajni. Istovremeno je njena Vlada ispunjavala želje zvaničnog Brisela i na spisak za privatizaciju uvrstila 15 vodećih slovenskih kompanija. Među njima se posebno ističu Telekom Slovenije i Aerodrom Ljubljana. Činjenica je, da u strukturi vlasništva slovenska država ima znatan udio u privredi što ne opravdava poteze Bratuškove Vlade, da provede privatizaciju vitalnog dijela slovenske privrede. Strukturu vlasništva je potrebno poboljšati, ali ne na način, da strane države de facto postanu vlasnici vitalnih slovenskih kompanija. Ilustrativan primjer za to je Republika Austrija, koja je preko vlasništva u Telekomu Austrije postala vlasnik/suvlasnik brojnih telekoma u regiji. Dakle, radilo se o procesu privatizacije, koji je faktički predstavljao austrijsku nacionalizaciju imovine druge države.

Političke razmirice unutar Pozitivne Slovenije, prije svega između ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića i premijerke Alenke Bratušek te pobjeda Jankovića na vanrednom kongresu te stranke, doveli su do ostavke premijerke Alenke Bratušek, što je dovelo do novih prijevremenih parlamentarnih izbora 13. jula 2014.godine.

U zapletenoj situaciji na slovenskoj političkoj sceni, u teškom stanju privrede i velikom padu povjerenja u političke stranke i političare, kao nova pojava na slovenskoj političkoj sceni nastaje Stranka Mire Cerara (SMC). Stranka je registrirana nešto više od mjesec dana prije izbora. Miro Cerar, redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, slovenskoj javnosti je inače poznat kao jedan od vodećih i najuglednijih pravnika, sa grupom istomišljenika osnovao je političku stranku SMC. SMC zastupa drugačiji pogled na politiku, prije svega zbog razočarenja u postojeće stanje u slovenskom društvu. Novi pogled na politiku in neokaljani Cerar postigao je drugi najveći uspjeh na parlamentarnim izborima u samostalnoj Sloveniji. Osnivanje SMC predstavlja svojevrstan fenomen. U političkoj historiji moderne demokracije nije zabilježeno, da je neko sa istomišljenicima 40 dana pred izbore osnovao stranku i uvjerljivo pobijedio na izborima i tako dobio priliku da odlučuje ne samo o sudbini Sloveniji nego i EU. Izbori su pokazali, da građani žele promjene, ali kako ih izvesti?


DUTB OTUĐENI CENTAR MOĆI

Vlada Janeza Janše je osnovala DUTB. Na osnovu Zakona o mjerama Republike Slovenije za jačanje stabilnosti banaka (ZUKSB), koji je stupio na snagu krajem 2012.godine, osnovan je DUTB. Zadatak DUTB je da sistemski pomaže pri prestrukturiranju banaka, koje su u velikim solventnim i likvidnim poteškoćama. Vlada Republike Slovenije je krajem 2013.godine dokapitalizirala dvije najveće banke (NLB i NKBM), koje su znatan dio svojih rizičnih potraživanja prenijele na DUTB. Tako su NLB i NKBM nastavile poslovati sa poboljšanim bilancama te zadovoljavajućim kapitalom i likvidnošću za odobravanje novih kredita, koji su potrebni za ponovni rast slovenske privrede. Radilo se samo o prijenosu rizičnih potraživanja, dok su na dugoj strani poreski obveznici dokapitalizirali državne banke.

Pored enormno visokih plata vodećih u DUTB i manjkavog nadzora DUTB se pojavio kao otuđeni centar moći, koji je u funkciji različitih interesa, a pri čemu se često zaboravlja interes slovenske države. Pojedinci/interesne grupe su uz pomoć političkih elita, prije svega tadašnje Vlade, doveli strane menadžere, koji služe kao pokriće za obavljanje „prljavih“ poslova DUTB i stvaranje novih/starih slovenskih tajkuna, masnih zarada pojedinih advokatskih kancelarija te stvaranja netransparentnog i prikrivenog vlasništva starih/novih slovenskih tajkuna. Sve to kazuje, da će se sa djelovanjem DUTB odnosno novčanim transakcijama morati baviti i Interpol, koji će morati istražiti financijske transakcije i tokove odnosno ko se skriva iza njih.

Pored navedenog je zanimljiv i model, kako nestaju milioni i milioni državnog odnosno novca poreskih obveznika.

Prije svega glavni problem djelovanja DUTB je, da nema razrađenog nabora kriterija i modela za prestrukturiranja kompanija, zato za većinu kompanija, koje pređu u vlasništvo DUTB, predlaže stečaj, što je inače opredijeljeno u odgovarajućim već važećim zakonima, zbog toga u tom smislu osnivanje DUTB nije ni bilo potrebno.

Najviše koristi od osnivanja DUTB tako imaju a) banke, koje su se rasteretile rizičnih potraživanja prema kompanijama i osjetno poboljšale svoje bilančne pozicije, i b) zadužene kompanije (tajkuni), koji su se rasteretili dugova, a zbog netransparentnosti postupaka i ličnih veza sa DUTB preko trećih lica/advokatskih kancelarija/»trećih« kompanija preuzimaju ili čak zakupljuju »svoje« kompanije ili veoma jeftino otkupljuju rizična potraživanja prenesena na DUTB.

Zbog toga je pitanje, da li je uopće bilo potrebno osnivati DUTB, još uvijek važno. Da li je državi uistinu bio potreban posrednik ili da li država treba posrednika pri otpisu i prijenosu rizičnih potraživanja? Poslije osamostaljivanja Slovenije dio društvenih elite opljačkao je državu, sada država pljačka sama sebe. To je potrebno zaustaviti!


KONSOLIDIRANJE SLOVENIJE

Nova slovenska Vlada mora zaustaviti trend nazadovanja Slovenije na svim područjima. To je ključni zadatak na osnovu kojeg će biti ocijenjena i na osnovu kojeg će biti zapisana kod birača i u njihovoj političkoj memoriji. Uspjeh nove Vlade će se najbolje mjeriti u njenoj sposobnosti da pokrene slovensku privredu i uspostavi djelovanje pravne države. Pri tome ne smije ponoviti greške svojih prethodnika, da na ključna mjesta u privredi postavlja politički podobne kadrove nego nezavisne i stručno osposobljene pojedince. Samo će tako nestati stereotip, da je država slab vlasnik – nije, kada se radi o sposobnim menadžerima, a ne stranački postavljenim pojedincima. To je izvodljivo.

Kadrovska politika je najzahtjevniji test za Vladu. Vlada Mire Cerara ne smije ponoviti greške Državljanske liste (DL), koja je mislila, da pojedinci iz državne administracije, prije svega iz javnog sektora, mogu postati nosioci privrednog razvoja. Prijekor novoj slovenskoj Vladi, da u pravilu prednost prilikom izbora kadrova imaju pravnici i pripadnici akademske zajednice, su slabo polazište, da Sloveniju izvuče iz krize. Izabrani predstavnici građana moraju se pobrinuti, da dokazani stručnjaci svaki na svom području doprinesu konsolidaciji Slovenije, a ne ostvarivanju uskih stranačkih interesa, koji su u prošlosti bili u funkciji pohlepe i ličnog okorištavanja. Pravnici moraju osigurati djelovanje pravne države i javne uprave te eliminirati „rupe“ u zakonima, koje omogućavaju manipulacije i guše poslovni ambijent. Vođenje privrede moraju preuzeti stručni i sposobni menadžeri, koji neće raditi u interesu brutalnih lobija nego će imati dovoljno hrabrosti, znanja i iskustva da Sloveniju izvuku iz krize. Pored normativnog idealizma pravnici moraju osigurati vladavinu pravde i prava te sigurni ambijent za domaće i strane investicije. To su postizborna očekivanja i poruke ovogodišnjih prijevremenih izbora u Sloveniji.

Hitno je potrebno poboljšati ambijent za strane investicije. Slovenija sa sadašnjim rješenjima i poticajima nije atraktivan ambijent za strane investicije. Potrebno je imenovati sposobne i stručne menadžere, a ne stranačke poslušnike. Osigurati je potrebno smanjenje enormne zaduženosti slovenske države i kompanija. Privredna rast je odgovor na brojna pitanja, posebno financijska. Država mora iskoristiti članstvo u EU i u savezu NATO te potpisana strateška partnerstva sa Francuskom, Njemačkom i Turskom.

Sve to je ostvarljivo ukoliko država i političko vodstvo imaju jasno postavljene ciljeve. U slučaju Slovenije toga (još) nema, zbog toga Slovenije neće biti lako konsolidirati. Nova slovenska Vlada ima najteži zadatak poslije osamostaljivanja te države, njen premijer će odgovoriti zadatku ako bude slijedio svojim vrijednostima i ako ih uspije preliti u jasnu izvršnu politiku. To je izvodljivo i za Sloveniju hitno potrebno.

Ljubljana, 13. decembar 2014

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana

Direktori:

Bakhtyar Aljaf
mr. sc. Zijad Bećirović



This Page is Published on December 13, 2014 in the Web Magazine „ORBUS Belgium“


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 13.12.2014. - Last modified:03.09.2015.
BALKAN AREA


ACTUA HOME PAGE