ORBUS Belgium TOP
Glas dijaspore
BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA
BALKAN AREA








Samra Hrnjica

Autorica kolumne i lektorica knjige


ACTUA HOME PAGE


Elvira Selmanović
Supruga


 



PROMOCIJA KNJIGE


MIRSAD SELMANOVIĆ, GRABEŽ 1992 – 1993. TRGANJE OD ZABORAVA,
 
ARHIV USK, BIHAĆ, 2016.


Autor kolumne i lektorica knjige: Samra Hrnjica



Posebna mi je čast biti večeras u društvu svojih cijenjenih sagovornika, autora i ostalih sugrađana koji su bili aktivni sudionici dešavanja ratnih 1992 i 93. godine. Stoga ova knjiga koju večeras promoviramo ima višestruk značaj – ne samo za njih, nego i nas ostale, mlađe generacije koje ne pamte ratna dešavanja, ali koji će njima biti obilježeni cijeli život.

Knjiga Grabež 1992-1993.godine, Trganje od zaborava, objavljena u izdanju Arhiva Unsko-sanskog kantona i Društva arhivskih radnika USK ima prije svega historijski značaj, jer temporalnost i specijalnost u ovom djelu imaju težinu historijske dokumentarnosti i neposredno se referiraju na društveni kontekst.

Riječ je o autentičnom svjedočanstvu autora o lokalitetu koji je ratnih godina predstavljao centralnu tačku otpora agresoru, ali i mjestu kojeg mnoge bihaćke porodice pamte  po tome, što su svoje očeve, braću, sinove upravo na Grabež ispratile zadnji put.

Grabež, kao važan topos predstavlja u tom kontekstu liminalno područje susreta historije i pamćenja te mjesto kolektivnih trauma ali i individualnih osvjedočenja.

Sa historijskog aspekta, knjiga nudi i jedno novo viđenje i drugačiju obradu postojeće arhivske građe, a što će, sasvim je izvjesno, dopuniti praznine na osnovu kojih je danas moguće rekonstruirati dešavanja iz pomenutog perioda. To se prije svega odnosi na dijelove knjige u kojima se autor referira na početak agresije na BiH iz aprila 1992. godine i formiranje teritorijalne odbrane Bihać, zatim formiranje prvih brigada, uključivanje sve većeg broja boraca u odbranu Bihaćkog okruga, pojedinačne akcije ali i gubitke u redovima Armije BiH. Baš kao i ova knjiga, pamtit ćemo svi Majdu, Sabinu, Mirelu i Azru, djevojčice čije je djetinjstvo prekinuto, a  snovi polomljeni kao krhke dječije igračke, kao nemoćne i zaludne iluzije pred krvavim hodom historije i đavoljom prirodom zločina.

Strukturno, knjiga je podijeljena u dva dijela. Prvi, 1992 – Organiziranje i prvi uspjesi te drugi dio, 1993 – Godina izdaje. U ovom djelu, Selmanović opisuje događaje po kojem je ovaj dio Bosne i Hercegovini ostao zapamćen tokom agresije na našu zemlju – sukobe sa pripadnicima takozvane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, odnosno pripadnicima vojske Fikreta Abdića. I ne samo da se referira na same sukobe, nego i refleksije tih sukoba na aktuelnu situaciju i život građana Bihaćke krajine.

Sve navedeno govori nam da se radi o vrlo uspješno implementiranom modelu jednog novog ratnog pisma kao najzanimljivijeg fenomena u bosanskohercegovačkoj književnosti danas. Na jednoj strani ono je dokumentarni iskaz o ratnom užasu, dok se s druge strane realizira kao mnogostruko angažirani književni tekst.

Činjenica je da autor Mirsad Selmanović nije književnik, ali ideja da historijski historija i književnost mogu jednako problematizirati.


U osnovi tog koncepta jest ideja da historiju tvore ljudi, a da je ona sastavljena od tzv. velikih historijskih događaja. Ti ljudi, akteri i sudionici događaja o kojima pripovijeda Selmanović, su oni koji su branili i gradili Bosnu i Hercegovinu. Njihova imena i fotografije sastavni su dio ovog teksta. Nerijetko, fotografije su nažalost slabo vidljive, jer se radi o dijelovima videozapisa nastalih sa prvih linija, ali kako neke od njih predstavljaju i posljednje snimke boraca koji su poginuli braneći Bihaćki okrug, njihov je značaj, utoliko veći.

Stoga će, na nekim mjestima, ispovjedni ton i pripovijedanje u prvom licu jednine ovom tekstu dati poseban, gotovo patetički dignitet jer je u njemu sjedinjena historijska i individualna poetička komponenta.

Suočavanje sa prošlošću u vidu memoarskih, intimnih zapisa predstavlja proces neraskidivo vezan sa konstantnom modifikacijom individualne ali i kolektivne samospoznaje – to je proces samopotvrđivanja u kontekstu promjenljivih i nestabilnih društvenih okolnosti.

Tom se činjenicom vodio autor prilikom pisanja djela.

Knjiga, Grabež 1992-1993.godine, Trganje od zaborava, samim naslovom sugerira na nastojanje da je jedino učeći iz historije i prisjećajući se najvažnijih historijskih trenutaka moguće preživjeti sadašnjost i biti spreman za budućnost. Tako uostalom i završava svoju ispovijest ratni komandant Mirsad Selmanović: “Jedini odgovor će dati vrijeme na kraju rata, koji se u ovom momentu ne vidi, niti se vidi vrsta njegovog ishoda. Sada nam ne preostaje ništa već da se borimo za opstanak sigurni u uspjeh. Sve će izaći na vidjelo...”



This Page is Published on October 30, 2016 in the Web Magazine „ORBUS Belgium“


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction:30.10.2016. - Last modified:31.10.2016.
BALKAN AREA


ACTUA HOME PAGE