ORBUS Belgium TOP
Glas dijaspore
BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA
BALKAN AREA







Hamdo Čamo



ACTUA HOME PAGE





 



KAD KONJ ZASJEDNE NA ČELO DRŽAVE TO MOŽE BITI SAMO DRAMA

Piše: Hamdo Čamo



Konzulsko zvanje primio je ravnodušno i vlast obavljao sjajno, to znači – nikako;
Zato je propao Rim!“ (Zbignjev Herbert, „Kaligula, Incitatus je bio pun vrlina")


Malo je onih koji nisu čuli za Gaja Julija Cezara Germanikusa (od oca Germanika i majke Agripine, rođenog 31. avgusta 12. godine), javnosti poznatijeg po imenu Kaligula (Caliga – vojna obuća, cipela, vojnička čizma), kojega su tek odvažniji, čiji život i onako nije vrijedio prebijene pare zvali Čizmica. Njegovo djetinjstvo nije bilo od posebnog historijskog značaja jer ga je provodio „kod babe na selu“, daleko od očiju javnosti. Kako je rastao u sistemu, za koji i danas mnogi tvrde da su pored slave antičke Grčke temelj zapadne kulture: teritorijalna porobljavanja, seksualna nastranost, razvratnost, preljuba i incest - pored redovnih „trovanja i smaknuća“ slavnog režima - bila dio svakodnevnice tadašnjeg Rima. Rimski vojskovođa i političar, Gaj Julije Cezar, sin Gaja Julija Cezara i majke Aurelije, rođen u Rimu, 13. jula 100. p.n.e., umro u Rimu, 15. marta 44. p.n.e.). živio je jedan vijek prije Kaligule.

Prvo što je Kaligula uradio i uredio jeste ostvarenje svojih sociopatskih želja od kojih prva bijaše da postane Bog. I, postade. Želja je nastajala u vremenu „mladalačkog tamnovanja“ koju će tri godine i jedanaest mjeseci njegove vladavine osjetiti svi skloni osjetilima. Rimska država nije poznavala političke stranke u smislu kao što postoje danas, ali je itekako bilo poznato rašireno političko udruživanje moćnih plemićkih obitelji radi ostvarivanja vlastitih interesa. Dok se na jednoj strani širio „Plebs“, sloj građana manjih prava, uglavnom nastalih odlivom stanovništva sa sela, na drugoj strani rastao je utjecaj moći aristokratije rastom njenog bogatstva osiguranog kroz sistemsko bogaćenje.

"Struktura rimske države nužno je vodila tome da u vodećim patricijskim ili plebejskim plemićkim obiteljima ulaz u državnu službu, dobivanje državnih funkcija i pripadnost senatu postanu samorazumljiva i čvrsta obiteljska tradicija. Tako je nastao više-manje zatvoren krug porodica čiji su članovi redovno sjedili u senatu; bio je to praktično po E. Meyeru senatorski stalež". Pripadnici ovog staleža vladali su javnim životom, zahvaljujući svome utjecaju i iskustvu u javnim poslovima. Plemstvo po službi došlo je na mjesto plemstva po rodu. Pri kraju republike rimska se država sve više i više pretvarala u plutokratsku oligarhiju, vladavinu nekoliko porodica. Kako je senatorima bilo zabranjeno bavljenje trgovinom i bankarstvom, njihovi su interesi bili usmjereni na zemljište. Tako su čitava sela i općine postala ovisna o pripadnicima plemstva ekonomski, a time i politički. U osvojenim provincijama poput Sicilije i Afrike senatorske obitelji su uzimale državnu zemlju u trajni zakup: nastali su veleposjedi (latifundije)."

Rimskim carstvom, prije i poslije vladavine imperatora upravljao je senat, na čijem čelu je stajao konzul. Konzul je bio osoba kojem je povjerena uprava senatom, ali nije bila čvrsta funkcija. Formalno, konzul se birao na godinu dana, ali postoje slučajevi kada su se konzuli smjenjivali skoro mjesečno. Konzuli su primali poslanstva iz inozemstva i dovodili ih po potrebi pred senat. Do pojave državne religije 380 g. n.e, Rimskim carstvom bila je rasprostranjena religija grčko-rimskog politeizma te kult imperatora, konzuli su imali i vjerske obaveze od rituala žrtvovanja do posvećivanja hramova.

Smoren razvratom, incestom, vinom i kurvanjem imperator je došao na ideju da ne bi bilo loše uvesti malo živosti u inače jednoličan aristokratski život, te je utjehu tražio u organizovanju ubijanja i smaknuća. Historija bilježi da je bacio oko na imućnije i dobrostojeće porodice jer su samo one mogle da napune kase koje su se brzo praznile, jer je mladi car ogromna sredstva nemilice trošio na priređivanje predstava i razvrata u privatnoj režiji, te izgradnji nepotrebnih zdanja. Takav život nije ostao neprimjećen od većine obespravljenih. U mnogim dijelovima Rimskog carstva carev razvrat i nepoštovanje drugih skoro da je izazvalo ustanak. Ali i nestašicu novca i sve izraženiju glad. Sluđen besparicom i ojačan vinom uništavao je sve redom oko sebe.

Imperator je od bogatih uzimao šakom i kapom, a glave porodica tjerao bi da se same dave i ubijaju, naravno, uz prisustvo članova porodica, prisiljenih da gledaju odvajanje duša svojih najbližih od njih, imetka i ovoga svijeta. Tako je ubrzo Kaliguli, Bogu u ljudskom obliku, ceremonijal života vlastitih isključivosti, bez ukusa iznenađenja postao jednoličan, da je opet poželio da uvede novinu, ovoga puta na političkom nivou. Predmet njegova interesovanja postao je parlament, zapravo senat, koji ga je sumnjičio da je lud i sklon zloupotrebi vlasti. Isti senat koji je svakom imperatoru u sistemu moći i diktature bio trn u oku, ali i isto ono što i djeci lutkarsko kazalište i cirkus.

Iako nije uspio da za svoje vladavine osvoji Britaniju, što će učiniti Klaudije nekoliko godina iza njega, nezadovoljan radom senata rekao im je da bi njegov konj bio bolji od njih. Tu se i rodila ideja, da im pokaže ko je zapravo imperator, Kaligula je odlučio da im ‘kao poklon od imperatora’, za počasnog konzula postavi svog omiljenog konja. Revolucija parlamentarizma zapravo je momenat postavljanja Kaligulinog konja Insitatusa za počasnog konzula. Nije poznato koje su promjene nastale nakon što konj zasjedne na čelu države, ali je ubrzo i sam ludi Kaligula primjetio da konj ne može da vodi državu i odustao od te ideje. Prije nego je htio nastaviti gdje je stao, tragično je završila njegova vladavina.

Kaligulina tiranska vladavina (“Neka me mrze, samo neka me se plaše”) kao i dopuštanje robovima da potkazuju svoje gospodare izazvali su nezadovoljstvo senata i pretorijanaca koji su mu pomogli da dođe na vlast, a izgleda da nije nedostajalo ni onih koji su smatrali da je car duševno bolestan. Protiv Kaligule sklopljena je zavjera i 41. godine ubio ga je pretorijanski vojni tribun, zapovjednik straže Kasije Hereja.

Kaligula je postao omiljeni lik teatra i kazališnih predstava jer predstavlja tlo bogato dramom. Francuski pisac i filozof, Alber Kami, napisao je pozorišnu dramu «Kaligula». U svakom slučaju, dužan mu nije ostao niti svijet filma koji je zabilježio više filmskih ostvarenja na temu njegove vladavine od koje iznad svega mnoga očekivanja nadilazi uvođenje konja u život parlamenta, na čelo države.

Za kraj, o konju Incitatusu koji je bio pun vrlina.


«Kaligula», iz zbirke ''Gospodin Kogito'', Herberta Zbignjeva.
Čitajući stare hronike poeme i žitija Gospodin Kogito ponekad osjeća fizičko prisustvo davno umrlih lica.


Govori Kaligula:

Između svih građana Rima
volio sam samo jednoga,
Incitatusa - konja

Kad je ušao u senat
besprijekorna toga njegove dlake
savršeno je blještala sred purpurom opšivenih
plašljivih ubica

Incitatus je bio pun vrlina
nikada nije uzimao riječ
stoička priroda
mislim da je noću u štali čitao filozofe

Toliko sam ga volio da jednoga dana odlučih da
ga razapnem
no, usprotivila se njegova plemenita anatomija

Konzulsko zvanje primio je ravnodušno
i vlast obavljao sjajno
to znači - nikako!

Nismo ga uspjeli navesti na trajnu ljubavnu vezu
s mojom dragom ženom Cezonijom
te avaj, nije nastala linija careva-kentaura
Zato je propao Rim!

Riješio sam da ga proglasim za Boga
no, devetog dana uoči februarskog kalendara
Herea Kornelije Sabin i ostale budale spriječiše
tu pobožnu namjeru

Mirno je primio vijest o mojoj smrti
izbaciše ga iz dvora i osudiše na progonstvo
taj udar podnio je dostojanstveno
umro je bez potomstva
zakla ga debelokoži mesar u mjestu Ancijumu

O posmrtnoj sudbini njegova mesa

Tacit ćuti.

17.11. 2016



This Page is Published on November 18, 2016 in the Web Magazine „ORBUS Belgium“


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 18.11.2016. - Last modified:18.11.2016.
BALKAN AREA


ACTUA HOME PAGE