ORBUS Belgium TOP


AKTUA 2011  CRNO PO BIJELOM O SVEMU STO TIŠTI - OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME











ACTUA HOME PAGE
 

 

ORBUS
PRAVILNIK

AKTUA ARHIV

Dec. - 2015

Jan. - 2016
Feb. - 2016
Mar. - 2016
Apr. - 2016
Maj  - 2016
Jun. - 2016
Jul. - 2016
Avg. - 2016
Sep. - 2016
Okt. - 2016
Nov. - 2016
Dec. - 2016


Jan. - 2017
 


FHILOSOFICO ONTINUO





 

Central European Code Windows-1250

AKTUA 2016
DECEMBAR-PROSINAC 2016
PROČITAJTE NA NAŠIM STRANICAMA!

4368  
4367
Kome trebaju velikodržavni projekti na Balkanu?
Dr. Zlatko Hadžidedić

Nedavno se u uglednom američkom časopisu Foreign Affairs pojavio tekst pod nazivom Dysfunction in the Balkans, koji potpisuje Timothy Less, i u kojem autor savjetuje novu američku Administraciju da odustane od podrške teritorijalnom integritetu država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Less se zalaže za novo prekrajanje granica na Balkanu, iznoseći prilično sumnjivu tezu da su se multietničke države (kao što su Bosna i Hercegovina i Makedonija) pokazale disfunkcionalnim, dok su se etnički homogene države (kao što su Hrvatska, Albanija i Srbija) navodno pokazale prosperitetnim. Pored toga, autor tvrdi i da narodi na prostoru Balkana ne žele više nikakav multietnički status quo, nego da se većinom zalažu za konačno zaokruživanje monoetničkih velikodržavnih projekata – Velike Srbije, Velike Hrvatske i Velike Albanije. Prema Lessovom nacrtu, zamišljena Velika Srbija treba da uključi Republiku Srpsku, ali i Crnu Goru, Velika Hrvatska treba da uključi budući 'hrvatski entitet' unutar Bosne i Hercegovine, a Velika Albanija treba da uključi Kosovo i zapadni dio Makedonije. Svo ovo prekrajanje bi, tvrdi Less, na kraju dovelo do trajnog mira. Koliko su ovi prijedlozi utemeljeni u geopolitičkoj stvarnosti Balkana, ili se pak Less pojavljuje kao glasnogovornik određenih interesa kojima je važno samo da realiziraju svoje geopolitičke projekte, koliku god cijenu pri tome morali da plate sami stanovnici Balkana?

 
4366


EVROPSKA UNIJA OD IDEJE DO POLITIČKE I PRAVNE STVARNOSTI (9. dio) 
Piše: prof. dr. Šaban Nurić
Ustav sadrži četiri cjeline
1.
  OSNOVNE ODREDBE, kojima se definiše Unija, njeni ciljevi, nadležnost, procedure podnošenja odluka, funkcionisanje  institucija.
2.  POVELJU O OSNOVNIM PRAVIMA, koju je Evropski savjet usvojio u Nici 2000. godine.
3.  SADRŽAJ POLITIKE I AKTIVNOSTI UNIJE, objedinjene odredbe preuzete iz važećih ugovora.
4.  ZAVRŠNE ODREDBE, o procedurama za usvajanje i reviziju Ustava:
—  Da bi neka država postala članica, trebalo bi da Komitet ministara donese jednoglasnu odluku, da se usaglasi Evropski parlament i da se saglase parlamenti država članica.
—  Ustanovio bi se novi organ, PREDSJEDNIŠTVO UNIJE,
—  Parlament bi dobio zakonodavnu nadležnost.......

 

4365
U OKOVIMA MRŽNJE
Zijad Bećirević
Do sada se nekako moglo i znalo iz sjemenskog žita izdvojiti kukolj, a kako danas u obilju kukolja sačuvati zdravo žito? - jer živimo u vremenu kada ljubav sve više ustupa mjesto mržnji!  Živimo u svijetu u kojem je sve manje ljubavi, a sve više mržnje. Skoro da smo zaboravili vrijeme romantične ljubavi Romea i Julije, Omera i Merime, a sve više smo prepušteni činima satane i izloženi neofašističkoj ikonografiji sa simbolima mržnje od kojih se diže kosa na glavi. Mržnja se širi poput virusa - Među ljudima je uvijek bilo mržnje, ovisno o uslovima života i uticaju okruženja. Zasnivana je na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj, političkoj,polnoj ili nekoj drugoj osnovi. U različitim uslovima života različiti slojevi društva bili su različito podložni njenom uticaju. Moglo bi se reći prema stepenu društvenog razvoja, prosvijećenosti i razvijenosti socijalne strukture. Mržnja se svijetom širi poput virusa. U ovoj etapi društvenog razvoja se sve zloupotrebljava –porodica , zajednica,UN, pa i Bog. Manipuliše se etnicitetima, narodima, vjerom... U ime Boga svijetom se danas sve beskrupuloznije ratuje, teroriše, ubija... Narodi se karakterišu kao dobri i loši... a pod naletom mržnje zemlje jedna po jedna padaju kao snopovi žita. U uslovima sve veće krize, ljudi zavedeni ideologijom, a povedeni mržnjom i pohlepom , neostvarene težnje i nedostatne materijalne vrijednosti teže kompenzirati drugim vrijednostima, pa traže krivca, pljačkaju, otimaju ... Simboli mržnje se sve više manifestuju i šire od lokalnog , preko regionalnog, sa težnjom da postanu globalni. Šire ih različite ekstremne skupine koje postaju sve veće i najsilnije.

 
4364
NOVOGODIŠNJI POZDRAV NAŠOJ BOSANSKOJ DUBICI
Zijad Bećirević
Moj grad, naša Bosanska Dubica, dočekuje još jedan naš voljeni praznik, još jednu Novu godinu, bez nas, bez svojih građana. Umjesto da šetamo dubičkim ulicama, jedemo Četavine ćevape i pijemo pivo u Starom bagremu, da se sastajemo na korzu pored čaršijske džamije i zagrijani u Kosovića bašči krećemo u hotel, gdje ćemo igrati Šotu, veseliti se i nazdravljati za Novu godinu poljupcima zalivenim šampanjcem, a potom vedra raspoloženja krenuti svojim kućama, mi sjedimo uz tablete, mobitele i kompjutere i na dubičkim portalima tražimo naš voljeni grad i mislima obnavljamo draga sjećanja iz nedavne prošlosti. U našem ranijem životu Novu godinu smo uvijek dočekivali kao godinu novih obećanja. Neka se nisu ostvarivala, ali smo uspješno prevazilazili sva teška stanja i zajedno išli naprijed. Bili smo srećni! Dubičani koji danas žive u Dubici i oni koji su iz nje protjerani , nemaju šta od nje očekivati. Bosanska Dubica koju kršteno zovu Kozarska je mrtav grad. Razoren srpskom mržnjom, šovinizmom, nacionalizmom, fašizmom. Za Bošnjake iz dijaspore “groblje slonova“, mjesto u koje stariji dolaze da umru. Ovu sumornu sliku moći će samo za kratko prikriti sjaj božićnih praznika i novogodišnje noći , kada će se na dubičkim ulicama pojaviti više ljudi, u kućama i trgovinama biti više šarenila i svjetla i na licima malo više nade.

 
4363


EVROPSKA UNIJA OD IDEJE DO POLITIČKE I PRAVNE STVARNOSTI (8.dio)
Piše: prof. dr. Šaban Nurić
Nove inicijative - 1. Odlaskom sa vlasti De Gola, otvorila se nova mogućnost za članstvo Velike Britanije. Njemačka je stvarala povoljnu klimu za prijem Velike Britanije, a nasljednik De Gola, Pompidu, imao je elastičniji stav o ovom pitanju. Zajednica se 1973. godine proširuje na Britaniju, Dansku, Irsku. Vlada Norveške na referendumu nije dobila većinsku podršku naroda i nije pristupila Zajednici. Velika Britanija je s jedne strane, zbog ekonomskih razloga, bila prinuđena da uđe u Zajednicu, ali je bila i rezervisana zbog posebnih odnosa sa SAD i velikih izdvajanja za budžet Zajednice. Već 1974. godine Velika Britanija je tražila djelimičnu reviziju svog statusa u smislu izdvajanja za budžet Zajednice, britansko budžetsko pitanje (British Budgetary Question–BBQ). Međutim, strateški interes krupnog kapitala (povećanje profita) i interes države (veća zaposlenost) opredijelili su pozitivan odnos Velike Britanije prema integracijama. Organizacija EFTA promijenila je funkciju i ugovorom sa Zajednicom obezbijedila povlašćen odnos, osim u oblasti poljoprivrede. Novim proširenjem, Zajednica je narasla na 255 miliona ljudi i imala devet država.
 

4362
VIDEO&FOTO / Surova stvarnost:
Horor fotografije školskih prostorija OŠ Cazin I

Autor B. A.
21. 12. 2016.
- Surova stvarnost, foto-priča Osnovne škole "Cazin I" prikazana kroz objektiv cazinskog umjetnika, filmskog redatelja i fotografa, Harisa Samardžića, kroz 20 fotografija, kazuje i ono što se riječima opisati ne može. Cazinjanin Haris Samardžić nazvao je, album svojih fotografija, nastalih u ovoj školi na dan mirne šetnje, "Naše nasilje i vaše nasilje." Ispod svake fotografije se nalazi izjava nekog od učenika ili prosvjetnih radnika iz škole kao opis fotografije. Album prikazuje stvarno stanje škole, loše uvjete u svim prostorijama i kabinetima škole, izvođenje nastave u ekstremnim uvjetima tokom zime, a ipak, volju i želju najmlađih da njihov odlazak u školsku klupu svakog dana dobije pravi smisao te vrijedno i marljivo uče i obrazuju se bez obzira na minimalne uslove za rad. Nije li to nasilje nad malim pametnim glavicama? U razgovoru za portal Cazin.NET, Samardžić objašnjava:  "Naslov "Naše nasilje i vaše nasilje" je svakako inspirisan spornom predstavom reditelja Olivera Frljića koju su pokušali zabraniti u "kulturnom Sarajevu" vjerski lideri i političari. Niko od njih tu predstavu nije pogledao, pa je sudio (iako se ne bi smio suditi nijedan umjetnički izražaj). Taj naslov proizilazi iz toga što su i mene sudili, miješali me u razne političke struje, nazvali mirnu šetnju "politički montiranim skupom" i slično.

 
4361


Glasnik Nacionalnog kongresa Republike BiH - br. 940
1. ZAŠTO SMO NAPRAVILI OVU PAUZU U IZLAŽENJU GLASNIKA
1.1 DA LI JE TRAJNO ZAGLAVIO ZLOČINAČKI MLIN IZDAJA I PREVARA KOJIM SE DO SADA UKIDALA DRŽAVA BiH
1.2 ŠTA JE SLIJEDEĆA PRIRODNA FAZA?
2. MEHANIZAM KOORDINACIJE, KORAK KA FINALNOM RASPADU BOSNE I HERCEGOVINE?
3. POSRBICE VLADAJU SARAJEVOM, A "POSRBICA TI JE GORI OD SRBINA"
4. 400 HRVATA JE GLASALO ZA INCIJATIVU ZA STOLAC JER SU PREPOZNALI KRIMINALNU PRIRODU HDZ-a
5. MOMČILO KRAJIŠNIK O DOGOVORIMA S ALIJOM IZETBEGOVIĆEM

4360
EVROPSKA UNIJA OD IDEJE DO POLITIČKE I PRAVNE STVARNOSTI (7.dio)
Piše: prof. dr. Šaban Nurić
Faze evropskih integracija - U prvoj fazi osnivanja zajednice, 1951./52. godine, formirana je Zajednica za ugalj i čelik – ECSC, (European Coal and Steel Community). Ključne sirovine industrijske proizvodnje, kao što su ugalj i čelik, bile su od vitalnog državnog interesa i trebalo je da države ovu proizvodnju stave pod svoju kontrolu kroz posebnu organizaciju. Rješavanje ovoga pitanja uključivalo je zajedničku politiku sa Njemačkom. Ova zajednica, nazvana „Visoka uprava“ nastala je na osnovu doktrine De Golovog opunomoćenika za ekonomsku obnovu Francuske Žana Monea, a prihvatio ju je francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman i kao doktrinu, u formi deklaracije, predstavio u Parlamentu Francuske 9. maja 1950. godine, pa se taj datum označava kao dan Evropske unije. Suština Deklaracije i buduće zajednice bila je rješavanje pitanja proizvodnje i prerade uglja i čelika i zajednička ovlaštenja i saradnja Francuske i Njemačke nad procesima njihove proizvodnje i prerade. Osim ekonomske svrhe, ovaj sporazum je ujedno prevazilazio i neprijateljstvo Francuske i Njemačke na trajniji način, što je bio i jedan od osnovnih ciljeva Moneove doktrine i Šumanove deklaracije. Ovom sporazumu, kojim je osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, osim Francuske i Njemačke priključile su se i zemlje Beneluksa (Holandija, Belgija i Luksemburg) i Italija, a sporazum je zaključen na 50 godina, 18. aprila 1951. godine u Parizu. Stupio je na snagu 23. jula 1952. godine. Zajednica je imala organe, kao što su:

 
4359


PRVI SUSRET MLADIH PISACA NA KOZARI
Zijad Bećirević
Svake godine u posljednjih nekoliko decenija na planini Kozari, kojim dominira monumentalni spomenik palim borcima NOR-a, održavaju se tradicionalni književni susreti, ali malo ljudi zna kada je i kako to počelo.
Na jednom od vrhova planine Kozare – Mrakovici, gdje se nalazi monumentalni spomenik žrtvama ustaško-fašističkog terora i poznati planinski lječilišni centar, svake godine održavaju se književni susreti. Malo se ili nimalo zna da je njihov začetnik Klub mladih pisaca Bosanska Dubica, kojem je tada na čelu bio Zijad Bećirević. Dubičani su u ljeto 1964. godine, u saradnji sa dubičkim Udruženjem izviđača „Avdo Ćuk“ i uz finansijsku pomoć Crvenog krsta Prijedor, organizovali šatorsko naselje na vrhu Kozare/ Mrakovica, u kome je tridesetak učesnika prvih književnih susreta boravilo deset dana. Tim prvim susretima prisustvovali su: pjesnik Avdo Mujkić iz Lukavca, Stevka Kozić i Ranko Preradović iz Banja Luke, Zijad Bećirević, Živana Tomaš, Bosiljka Keskenović, Katarina D, Milka Stanić... iz Bosanske Dubice, Mile Mutić iz Prijedora i drugi. Gost i učesnik Prvih susreta bio je već tada afirmisani srpski pjesnik Duško Trifunović iz Bosanskog Broda. Književni susreti na Kozari , tada zamišljeni samo kao podsticaj mladima da pišu, vremenom su prerasli u respektabilne književne susrete i postali tradicionalna manifestacija, koja se uz kraće prekide održava i danas, a prisustvuju joj mnoga poznata književna imena. U okviru “ Književnih susreta na Kozari“ svake tri godine, od 2002.godine, odabranim autorima dodjeljuje se književna nagrada „Književni vijenac Kozare“.

 

4358


EVROPSKA UNIJA OD IDEJE DO POLITIČKE I PRAVNE STVARNOSTI 6.dio)
Piše: prof. dr. Šaban Nurić

JEDINSTVENI  EVROPSKI AKTI - Uprkos činjenici da Evropska zajednica djeluje više od dvadeset godina, očekivanja koja su postavljena pred nju do početka 80-ih godina XX vijeka nisu u potpunosti ispunjena. Horizontalnim širenjem zajednice na manje ekonomski razvijene države (Grčka, Portugal, Španija) nastali su novi problemi. Značajno oslanjanje ovih ekonomija na poljoprivrednu proizvodnju, značilo je da se znatan dio sredstava Evropske zajednice mora usmjeriti na pomoć poljoprivrednoj proizvodnji novoprimljenih država. To je, naprimjer, kod Irske izazvalo strah da će zbog novoprimljenih država dobivati manji dio novčanih sredstava. Zbog takvih i sličnih razloga koji su otežavali rad i ispunjenje misije Evropske zajednice, 1985. godine Evropski savjet, sastavljen od šefova država Evropske zajednice, donio je odluku o odlučnijim mjerama za nastanak vertikalne, ali i horizontalne integracije Zajednice. Rezultati su ubrzo uslijedili (1986.), potpisivanjem Jedinstvenih evropskih akata, koji su trebali da dograde postojeće ugovore Evropske zajednice. Postojalo je više uzroka za kreiranje novog ugovora o evropskim integracijama. Oni su se reflektovali u većem stepenu razvoja političke i ekonomske saradnje. Prva inicijativa je objelodanjena 1981. godine od strane ministra spoljnih poslova Njemačke (Genčer) i Italije (Kolumbo).
 

4357
DANI SJEĆANJA NA RUSMIRA KARATA
Zijad Bećirević

Kani suzo, samo kani, tugu našu suzom hrani! - 16. decembra ove godine na Rusmirov mezar u bihaćkom mezarju spustiće se rajska ptica da širenjem svojih krila prigrli njegovu dušu i svima nama zahvali za selame/ pozdrave i Fatihu koji smo mu pručili za vječni smiraj. Rusmir Karat nije više među živima. Preselio je na ahiret 16. decembra 2015.godine u 70-toj godini života. Brzo je prošla godina u kojoj smo često vraćali sjećanja na njegov lik i njegovo djelo. Rusmir je bio novinar iz naroda i čitav život predano živio i borio se za narod. Od svoje sedme godine kada je dodirnuo kameru i kada je kao golobradi dječak uzeo pero i napisao dirljivu pjesmu o majci, do svoga zadnjeg daha ih nije ispustio iz ruku. Kamera i pero bili su njegov svijet. Njegov novinarski dosije je nepregledna platforma ljudi i događaja. Korak na putu, kamen na zemlji, ptica u letu, ostali su zauvijek u njegovu svijetu. Na hiljade tekstova i nebrojeno mnogo fotosa. Ni punih šest godina teške borbe sa opakom bolešću nije ga sprečavalo da uvijek bude prvi na mjestu događaja, da vrisne na nepravdu, podvikne lopovluku, ohrabri bespomoćne, pokoleba i zaplaši naopake i ohole. Nerijetko je bio prvi i jedini na pragu bespomoćnika, koji su ga dočekivali sa suzama punim boli, a ispraćali sa osmjehom nade, koju ima je on vraćao. Bio je plemenita srca, a oštra jezika. Nije se plašio otvoriti ni jedan vrata, susresti bilo koju facu i skresati u lice sve ono što drugi nisu znali ili smjeli.
 
4356


EVROPSKA UNIJA OD IDEJE DO POLITIČKE I PRAVNE STVARNOSTI (5.dio)

Piše: prof. dr. Šaban Nurić
1. OBLICI SARADNJE U EVROPSKOJ UNIJI - Evropska unija, kao nadnacionalna, vladina organizacija, zasnovana na interesima  članica EU u svoje osnove, kroz stvaranje tri zajednice, (EUČ, EUROATOM i EEZ) ugradila je neophodne, početne oblike saradnje država članica i onih koje žele da to postanu.
1.1. Početni, nužni oblici saradnje - Poslijeratni prijedlozi stvaranja jedinstvene evropske, vladine nadnacionalne organizacije, sadržavali su: 1.  političke i  2.  ekonomske motive. Politički motivi se zasnivaju na vjerovanju da stvaranje evropske nadnacionalne organizacije može eliminisati opasnost od novih ratova između evropskih zemalja. Oni koji su podržavali ideju evropskog ujedinjenja, a jedan od njih bio je i francuski državnik Žan Mone (Jean Monnet[1], vjerovali su da, “ako bi se evropske države odrekle svoje dominantne uloge u spoljnim poslovima, govorile bi jednim glasom, a odjeli upravljanja bi bili kao kod Sjedinjenih Američkih Država“ (SAD). Ekonomski motivi su zasnovani na ideji horizontalne tržišne integracije, koja bi obezbijedila preduslove veće proizvodnje, što će rezultirati većom konkurentnošću i boljim životnim standardom. Ekonomska integracija proizvešće veću ekonomsku snagu evropskih zemalja, biće baza političke i vojne moći, a sve to će otkloniti mogućnosti stvaranja potencijalnih konflikata i sukoba.
 

4355


SVAKI DAN UBIJAJU DJECU
Nur Sadia
Bože! - Gledam te slike, u sebe upijam sav taj užas i scene koje video prikazuje i znam, to nije nikakav horor film kojeg je neki režiser sklopio, to je brutalna stvarnost. Djeca koja umiru, koja su izgubila svaku nadu u dobro i u ljudskost. Puno puta se ovih dana pitam kako svi mi ostali, svi mi koji smo na toj nekoj sigurnosti imamo pravo da budemo na sigurnom. Kakvo pravo imamo mi da dišemo i da sanjamo a ta djeca ga nemaju? Gledam a u meni se polako gasi nada u ovaj svijet. Mnogo puta želim, kao majka koja stvara život, kao insan koji poštuje život da vrisnem iz dubine duše, da iz sebe izbacim svu žuč nepravde koju svakodnevno na ovom dunjaluku vidim. I mnogo puta se, po ko zna koji put, taj vrisak izgubi u nutrini mojoj, jer ne čuje se vrisak nedužne djece, oglušio se svijet, ponovno, o bol i nesreću djece čija je jedina nesreća i krivica što nisu evropska djeca, što nisu djeca kapitalista jer bi im se u suprotnom već davno pomoglo. Da se ovo što se trenutno dešava u Siriji dešava u recimo katoličkoj Italiji ili Španiji, kako brzo bi se pronašlo rešenje i zaustavilo stradanje nedužnih. Da su to američka djeca cijeli bi svijet plakao od žalosti. Da su to engleska djeca cijeli kršćanski svijet bi bio na nogama.
 

4354
Pravosudni izazovi Bosne i Hercegovine
Bakhatyara Aljafa
Iz istraživanja „Pravosudni izazovi Bosne i Hercegovine – Sud BiH?“ izdvajamo dio, koji se odnosi na proces odabira i izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija u BiH. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) propisuje, da je VSTV nezavisan i samostalan organ, koji ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe. Jedan od osnovnih zadataka VSTV-a je izbor i imenovanje sudaca i tužilaca u BiH. Prevladava mišljenje, da je se VSTV u velikoj mjeri udaljilo od pravosuđa u BiH i da ne štiti društvenu ulogu pravosuđa. Zakon o VSTV-u se mora sistemski promijeniti, naročito u kontekstu definiranja uslova za članstvo i izbor u VSTV, uspostavljanjem pravnog okvira za odgovornost članova VSTV-a, vremenskog ograničenja mandata te donošenja etičkog kodeksa za članove VSTV. Prilikom izbora članova VSTV-a osnovna pažnja se fokusira na ispunjavanje nacionalnih i rodnih kriterija u odnosu na posjedovanje stručnih i moralnih kvaliteta. Tako se od pravosudnih institucija traži da predlažu kandidate za članstvo u VSTV-u, koji ispunjavaju unaprijed određene kriterije nacionalnog i rodnog ključa, čime se onemogućava istinski proces izbora kvalitetnih kandidata. U vezi sa tim, Venecijanska komisija Vijeća Evrope je istakla da „vlasti u BiH trebaju još jednom razmotriti trenutni model prema kojem se obavezni sastav VSTV-a definira po „etničkom principu“, a što se nalazi u izvještajima i analizama evropskih institucija i USAID-a. Prema Protokolu Strukturiranog dijaloga1 održanog krajem prošle godine, zaključeno je, da će se reforma Zakona o VSTV-u zasnivati na tri principa:
 
4353
JOŠ PONEŠTO O MONOGRAFIJI, EVROPSKA UNIJA – PRAVNA I POLITIČKA STVARNOST, AUTORA ŠABANA NURIĆA I MILOŠA MARKOVIĆA
Piše: prof. dr. Velimir Sotirović
Knjiga EVROPSKA UNIJA - PRAVNA I POLITIČKA STVARNOST od autorskog dvojca dr Šabana Nurića i dr Miloša Markovića predstavlja školski primjer monografije prilagođene savremenim zahtjevima koji traže tzv. čitljivost i jezičko-stilsku preglednost. U sadržajno-tehničkom smislu rukopis je podjeljen u 25 poglavlja sa pratećim dodacima (riječi autora, izvodi iz recenzija, korištena literatura, akronimi, kratke biografije autora itd.) koji se u potpunosti uklapaju u logički slijed materije koju monografija tretira. Monografija je napisana na 239 stranica A5 formata. Literaturni izvori korišteni pri pisanju ove knjige  su brojni, kako domaći, tako i inostrani, aktuelni i primjereni sadržaju knjige. Riječ je o više od 200 izvora različitog karaktera.
Kratak opis sadržaja knjige - EVROPSKA UNIJA - PRAVNA I POLITIČKA STVARNOST je pisan vrlo interesantnim metodološkim, metodičkim, sažetim i jasnim stilom i jezikom koji čitaocu omogućava lako, čak relaksirajuće shvatanje materije organizacione stvarnosti Evropske unije, koja je u osnovi vrlo komplikovana i naizgled teško učljiva. Jezik i stil pisanja, prepoznatljiv kod autora ove knjige, kompoziciono i stilski predmetnu materiju su tako izložili da je čitalac, pri iščitavanju rukopisa, u stalnoj situaciji iščekivanja da dobije odgovore na izlagane nepoznanice koje u osnovi čine pravo, historiju, politiku i ekonomiju Evropske unije.

 
4352


Božo Ljubić: Trećina Hrvata “nestala iz BiH” zbog Komšića
istinomjer.ba

Božo Ljubić je dugo bio izvan interesovanja javnosti, a svoj nedavni “povratak u medije” iskoristio je za iznošenje potpuno nevjerovatnih tvrdnji. Ustavni sud BiH nedavno je djelimično prihvatio apelaciju koju je 2014. godine podnio Božo Ljubić, a koja se odnosi na određene članove Izbornog zakona BiH koji regulišu način izbora delegata/kinja za Dom naroda Parlamenta FBiH. Sud je odlučio da su članovi 10/12 i 20/26a u neskladu sa članom I/2 Ustava BiH, to jest sa “načelom konstitutivnosti, odnosno ravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda”. Ova je odluka bila povod da se Božo Ljubić, nekadašnji predsjednik HDZ 1990 i parlamentarac u PS BiH, na kratko ponovo nađe u sferi medijskog interesovanja u BiH, a i u Hrvatskoj. Ljubić je, tako, prije tri dana (5.12.2016.) gostovao u programu HRT-a, kada je rekao da su izmjene Ustava FBiH koje je 2002. napravio Wolfgang Petrisch,“dovele do toga da su Hrvati izgubili ona prava koja su imali u Dejtonu”, zbog čega u protekla dva mandata nisu imali “legitimne predstavnike”, već samo one koji su bili “lojalni bošnjačkoj politici”. Za ovim dobro poznatim stavovima uslijedila je, međutim, bezmalo skandalozna izjava o tome kakve su bile posljedice nedostatka “legitimne reprezentacije Hrvata”:
 
4351


SDUBIH - Povodom neistina o problemu terorizma u BiH
Povodom neistina koje o problemu terorizma u BiH u svojim izjavama prenosi predsjednica R. Hrvatske Kolinda Grabar Kitarević, rukovodstvo SDU BiH daje sljedeće saopštenje za javnost:
Izjave predsjednice R. Hrvatske Kolinde Grabar Kitarević uveliko preuveličavaju terorističku prijetnju iz BiH. Te izjave kvare ugled BiH na pragu dobivanja upitnika za punopravno članstvo u EU i šalju jasnu poruku da pored Srbije ni Hrvatska neće podržati teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao punopravne članice EU i NATO-a.  Iskreno rečeno, drugo i nismo mogli očekivati od predsjednice R. Hrvatske koja pred svojim uredom drži bistu Ante Pavelića dokazanog ratnog zločinca. Potpuno nam je jasno zašto se onda u Hrvatskoj, ali i djelu BiH pod uticajem Zagreba, javno na spomenicima promoviraju nacistički pozdravi „Za dom spremni!“ i satanizira antifašistička borba i njeni akteri, te eksplozivom ruše partizanski spomenici.
Naši susjedi već 25 godina pokušavaju da što silom što milom dezintegriraju državni, suvereni teritorij Bosne i Hercegovine na starim političkim dogovorima poput onog Cvetković-Maček ili njihove moderne verzije Karadžić-Boban. Sada su našli formulu da politički popularnom islamofobijom koja se kao šumski požar širi Evropom i svijetom, ostvare te svoje nedosanjane snove o podijeli BiH.
 

4350
EVROPSKA UNIJA OD IDEJE DO POLITIČKE I PRAVNE STVARNOSTI(4.dio)
Piše: prof. dr. Šaban Nurić

1. IDEJA EVROPSKOG UJEDINJENJA POSLIJE PRVOG SVJETSKOG RATA
Poslije završetka Prvog svjetskog rata (1914—1918.), ideja evropskog ujedinjenja dobila je jednu novu dimenziju. Naime, Evropa, izmučena dugotrajnim ratom, tražila je način da obezbijedi mir za duži vremenski period. Tako se javila ideja o stvaranju svjetske mirovne organizacije, koja bi za osnovni cilj i razlog postojanja imala sačuvanje svjetskog mira, odnosno izbjegavanje bilo kakvih ratnih sukoba koji su kroz historiju rezultirali velikim ljudskim žrtvama, ekonomskim štetama i opšte civilizacijskim kulturnim i svakojakim drugim razaranjima. 1.1. Osnivanje Društva (Lige) naroda 1919. godine  - Društvo naroda (Liga naroda) je osnovano 1919. godine. Liga naroda osnovana je na inicijativu država pobjednica u ratu, sa ciljem da se uspostavi opšta, trajna i efikasna međunarodna organizacija za obezbjeđenje mira i razvijanje saradnje među državama i narodima. Ideja Lige naroda potekla je od američkog predsjednika Vudroa Vilsona. Na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa 8. januara 1918. godine, američki predsjednik Vilson iznio je plan uspostavljanja mira u Evropi u 14 tačaka:
 
4349
EVROPSKA UNIJA OD IDEJE DO POLITIČKE I PRAVNE STVARNOSTI (3.dio)
Piše: prof. dr. Šaban Nurić

1. RAĐANJE EVROPSKE IDEJE - Ideju evropskog ujedinjenja ili Evropsku uniju, od ideje do pravne i političke stvarnosti. ne možemo smatrati isključivo idejom novijeg datuma. Ne možemo tvrditi da ta ideja pripada drugoj polovini XX vijeka. Ideja povezivanja evropskih zemalja zasnovanih na ekonomskim, političkim, strateškim, idejnim, državnim, regionalnim ili globalnim interesima postojala je i mnogo ranije. Pokušaj ujedinjenja Evrope star je koliko i sama Evropa, o čemu smo dijelom govorili u prethodnom izlaganju. Rimska imperija je svojevremeno obuhvatala cjelokupnu do tada poznatu evropsku teritoriju. Carstvo Karla Velikog iz ranog perioda IX vijeka kontrolisalo je veći dio Zapadne Evrope. Početak XIX vijeka poznat je po Napoleonovom carstvu, koje se prostiralo nad većim dijelom evropskog prostora. U XX vijeku, za vrijeme Drugog svjetskog rata (1939.—1945.), Adolf Hitler je nacističkom okupacijom jedno vrijeme kontrolisao veći dio evropskog prostora, odnosno Treći rajh je bio 95% u okvirima sadašnje Evropske unije, ako isključimo okupirani dio tadašnjeg SSSR-a. Svi napori su propali i bili bezuspješni, jer su se zasnivali na prisilnom potčinjavanju drugih naroda, umjesto na razvoju međusobne saradnje. Hronologija političke integracije evropskih zemalja potvrđuje da je vijekovima Evropa bila poprište čestih i krvavih ratova: između 1870. i 1945. godine Francuska i Njemačka su se sukobljavale tri puta, uz ogromne ljudske žrtve. Brojni evropski lideri bili su uvjereni da je ekonomsko i političko ujedinjenje jedini način da se osigura trajan mir između njihovih zemalja.
 
4348
PODSJEĆANJE – Dr. Roko Markovina: Hrvati su Muslimane izdali u ratu 1993.
INTERVJU PRIPREMIO DAMIR PILIĆ, PRVI PUT OBJAVLJEN 24.APR./TAV. 2010.

Zastupnik u Skupštini BiH od 1990. do 1996. godine, govori o isprici bivšeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića zbog Hrvatske politike u Bosni. Sedmog siječnja 1992., Gradimir Gojer i ja otišli smo iz Mostara u Grude na sastanak s pokojnim Matom Bobanom, i Boban mi tad kaže: “Mi moramo do vode!” – što je značilo do Neretve… Na to sam mu rekao da je to nemoguće dok je ijedan Musliman živ… :: Tko je u pravu u pogledu hrvatske politike prema Bosni u 90-ima: predsjednik Josipović ili premijerka Kosor? Kosor je u pravu – za prvi rat. A Mostar je zapravo uništen u drugom ratu – i tu Muslimani s pravom osjećaju da su izdani i da im je zabijen nož u leđa. Sve što je Kosor rekla, rekla je istinu – Hrvatska je vodila obrambeni rat, a tzv. JNA i četnici bili su agresori. Ali to se sve odnosi na prvi rat 1992. godine, koji je bio rat između četnika i “ostatka svijeta” – a Hrvati i Muslimani branili su se zajedno. Andrićeva istina - Želite reći da su u pravu i Kosor i Josipović? - Kosoričina istina nije kriva, ali to je samo pola mise – pola istine. A Josipovićevo žaljenje za užasima koji su se događali, obuhvaća drugu polovicu istine. I ne može se, ako je riječ o isprici u Ahmićima, spominjati velikosrpska agresija na BiH i Hrvatsku jer ta se agresija odnosi na prvi rat. Ahmići su bili u drugom ratu.

03.12.2016.

 


Pogledajte naše arhivirane stranice na serveru sa dosta interesantnog materijala.
 

 

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

Cijenjeni posjetioci, vulgarni tekstovi koji verbalno vrijeđaju: vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir. 
Također, nepotpisane reakcije ne uzimaju se u obzir, jer tako pišu samo ljudi bez savjesti i kukavice, a oni nas ne interesuju.
 
Vaše reakcije šaljite na email: info@orbus.be


Page Construction: 01/06/2016 - Last modified:14/02/2017