ORBUS Belgium TOP
Glas dijaspore
BALKAN AREA

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION

BALKAN AREA
BALKAN AREA












ACTUA HOME PAGE





 



Internacionalni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom vanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu, koji će se održati 11.juna/lipnja 2017.godine pripremio analizu aktualne političke situacije. Iz analize „Kosovo: Nagovještaj tektonskih promjena na političkoj sceni“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Kosovo:

Nagovještaj tektonskih promjena na političkoj sceni



Na Kosovu će se 11.juna/lipnja 2017.godine održati treći parlamentarni (vanredni) izbori poslije proglašenja nezavisnosti 17.februara/veljače 2008.godine. Nepovjerenje Vladi Kosova izglasano je 10.maja/svibnja 2017.godine. To nije predstavljalo iznenađenje, jer su sve vrijeme prisutna trenja između dva vodeća koaliciona partnera Demokratskog saveza Kosova (LDK) premijera Isa Mustafe i Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija. Treći koalicioni partner bila je srpska lista (SL) i ostale manjinske zajednice na Kosovu.

Skupština Kosova broji 120 zastupnika, od kojih su 20 mjesta zagarantirana za pripadnike manjinskih zajednica. Srpska zajednica ima 10 zastupničkih mandata, bošnjačka tri, turska dva, Romi (RAE zajednice) četiri i goranska jedno zastupničko mjesto.

Srbi kao najbrojnija manjinska zajednica na izbore izlaze sa šest izbornih lista. Ukoliko bi izašli sa jednom izbornom listom mogli bi osvojiti veći broj poslaničkih mandata. Pobornici jedne srpske liste, imaju snažan argument, a to je da bi se na taj način moglo osvojiti više poslaničkih mandata. Međutim, smisao demokracije je politički pluralizam odnosno mogućnost prezentiranja različitih političkih programa.

Poslije potpisivanja briselskog sporazuma između zvaničnog Beograda i Prištine aprila 2013.godine srpska zajednica u potpunosti se našla pod patronatom zvaničnog Beograda što je u mnogome otežalo položaj srpske zajednice na Kosovu, koja je djelovala po instrukcijama iz Beograda
Pravo glasa na predstojećim izborima ima 1,8 miliona birača podijeljenih u 38 općina.

Kosovo je jedna od zemalja u regiji (zajedno sa Makedonijom), koja ima problema sa konačnim biračkim spiskom, koji je nepročišćen i nevjerodostojan, jer je nelogično da u državi sa oko dva miliona stanovnika ima skoro 1,8 miliona birača.

Na predstojećim izborima glasaće građani Kosova, koji žive izvan Kosova, a prijavili su se za glasanje. Među njima su do sada dominirali Srbi, koji žive uglavnom raseljeni u Srbiji. Međutim ovoga puta biće omogućeno glasanje putem pošte za građane Kosova, koji žive u inostranstvu na način da odštampaju glasački listić sa zvanične internet stranice Centralne izborne komisije (CIK) Kosova i da tako ispunjen glasački listić zajedno za ličnim dokumentom pošalju na adresu CIK. To otvara mogućnosti za različite zloupotrebe i manipulacije, a posebno i zbog toga što Misija OSCE neće poslati promatrače za nadgledanje izbora, jer se radi o vrlo kratkom roku od raspisivanja do održavanja izbora.


MISIJA SPECIJALNOG SUDA ZA RATNE ZLOČINE?

Iako je Skupština Kosova aprila 2014.godine usvojila nacrt Zakona o ratifikaciji internacionalnog sporazuma između Kosova i EU o misiji EU za vladavinu zakona, kojim se predviđa formiranje Specijalnog suda i tužilaštva za ratne zločine koji bi procesuirao navode iz istrage Vijeća Evrope (COE) o trgovini ljudskim organima iz izvještaja Dicka Martya, Specijalni sud i tužilaštvo još uvijek nisu uspostavljeni. Specijalni sud treba da razriješi ozbiljne navode iz izvještaja Vijeća Evrope iz 2010.godine i da procesuira počinioce ratnih zločina na Kosovu, a koji se najviše odnose na jedan dio nekadašnjih zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (UÇK).

Prema ocjenama analitičara, Specijalni sud za ratne zločine osnovan je zbog procesuiranja jednog dijela ratnih vođa UÇK, koji još uvijek obavljaju najviše funkcije u institucijama Kosova. Iako Kosovo ima svoje nacionalno zakonodavstvo, iako postoji Internacionalni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sa sjedištem u Den Haagu (ICTY), iako postoji Misija EULEX, koja do sada najveća misija na području vladavine prava, očito sve te institucije nisu ispunile svoje osnovne zadaće.

Bez eliminacije ratnih vođa iz političkog i javnog života Kosova ne može doći do neophodnog napretka Kosova. Bez utvrđivanja istine posljedično nema ostvarivanja pravde i postizanja pomirenja na Kosovu. Poslije potpisivanja briselskog sporazuma plan vodećih država svijeta je da se sa političke scene Kosova eliminira većina aktualnih lidera, među njima je i aktualni predsjednik Kosova Hashim Thaçi. Poslije odlaska sa vlasti Nikole Gruevskog (VMRO-DPMNE) u Makedoniji sve je izvjesniji odlazak Thaçija.
Zbog katastrofalnog stanja u kosovskom pravosuđu nije moguće procesuirati počinitelje ratnih zločina, nosioce organiziranog kriminala i korupcije. Jezgro kriminala na Kosovu nalazi se u Agenciji za privatizaciju, u sferi javnih tendera, u javnim kompanijama, kontroli carina… Kriminal na Kosovu vuče svoje korijene još od Vlade u egzilu.


ZLOUPOTREBA IZBORNE KAMPANJE

Izborna kampanja trajat će samo 10 dana. Sadašnja kosovska vlast (LDK – PDK) zloupotrebljava izbornu kampanju, jer su kampanju započeli prije početka zvanične izborne kampanje. Kosovski zakoni ne predviđaju sankcioniranje zloupotrebe izborne kampanje. Korištenje javnih sredstava za izbornu kampanju i (zlo)upotreba medija koji su pod kontrolom vlade ili političkih stranaka su dio kosovske svakodnevnice. Da li će kampanja biti fer i poštena umnogome zavisi od ponašanja medija.

Na prošlim parlamentarnim izborima 2014.godine Hashim Thaçi, najavio je da će preko Fonda za zapošljavanje u vrijednosti od 1,5 milijardi EUR, otvoriti 200.000 novih radnih mjesta. Predsjednik Demokratskog saveza Kosova (LDK) Isa Mustafa obećao je da će samo u poljoprivredu investirati 1,2 milijarde eura i tako otvoriti 120.000 novih radnih mjesta. Alijansa za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja, obećala je također 200.000 radnih mjesta. Sve su to bila lažna predizborna obećanja. Umjesto toga došlo je do novog vala masovnog iseljavanja građana Kosova u zemlje Zapadne Evrope.

Prema procjenama ekonomskih stručnjaka otvaranje novih 200.000 radnih mjesta neostvarivo je za postojeću privrednu strukturu Kosova. Da bi se otvorio toliki broj novih radnih mjesta kosovska privreda morala bi zabilježiti godišnji ekonomski rast od najmanje 20%.
U vrijeme proglašenja nezavisnosti Kosova 2008.godine stopa nezaposlenosti iznosila je čak 43%, dok se nezaposlenost u proteklih nekoliko godine smanjila uglavnom zbog iseljavanja radno sposobnog stanovništva u inostranstvo, a ne zbog ekonomske politike Vlade Kosova. Politika Vlade Kosova, koja je usmjerena na nova zapošljavanja pokazala se pogrešnom, jer se subvencijama i javnim novcem ne otvaraju nova radna mjesta.

Aktualna vlada u posljednje četiri godine nije uspjela da riješi nijedno ključno pitanje za Kosovo, a otvorila je tri ključna pitanja za napredak Kosova: rješavanje demarkacionog sporazuma o državnoj granici između Kosova i Crne Gore, formiranje Zajednice Srpskih opština (ZSO) i osnivanje Vojske Kosova.


KOSOVO LIDER U KRIMINALU I KORUPCIJI

Kosovske vlasti do sada su imale zanemarljive uspjehe u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Prema ocjeni Freedom Housa za 2016.godinu Kosovo zauzima 96. mjesto prema indeksu medijskih sloboda, a na osnovu istraživanja organizacije obavljenom u 197 zemalja i teritorija. Ispred Kosova se nalaze Slovenija na 33. mjestu, Srbija na 74., Hrvatska na 76. mjestu, Crna Gora na 84., dok su Bosna i Hercegovina na 103.mjestu i Makedonija na 139. mjestu (Podatak: Freedom House 2017).

Potrebno uspostaviti snažan monitoring nad medijima na Kosovu tokom izborne kampanje i poduzeti mjere za sankcioniranje medija, koji pristrano izvještavaju o izbornoj kampanji i favoriziraju pojedine političke subjekte. Gotovo iza svakog medija na Kosovu, direktno ili indirektno stoji neka politička partija.

Organizirani kriminal i korupcija predstavljaju veliku prijetnju kosovskom društvu i državi i prema ocjenama analitičara stepen kriminala i korupcije na Kosovu počinje da ugrožava i kosovski opstanak. Prema ocjeni Transparency Internationala za 2016.godinu Kosovo je uvršteno na 95.mjesto prema stopi korupcije zajedno sa Argentinom, Beninom, Salvadorom i Šri Lankom (Podatak: Transparency International Corruption Perceptions Index 2016).

Prema ocjenama analitičara Kosovo predstavlja svojevrstan raj za kriminalce zbog oslabljenog djelovanja institucija države i snažnih veza između političkih i kriminalnih struktura. Ilustrativan je slučaj Naser Kelmendi, protiv kojeg se vodi sudski proces u Prištini zbog optužbi za ubojstvo. Naime, Kelmendi je jedan od vodećih narko dilera u Evropi, koji se zbog toga nalazi na američkoj „crnoj listi“. Slučaj Kelmendi razotkriva brojne kriminalne veze u regiji, u Prištini, Beogradu, Banja Luci, a posebno u Podgorici i Sarajevu. Slučaj Kelmendi mogao bi imati najveći odjek u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, jer doprinosi razotkrivanju njegove povezanosti i suradnje sa pojedinim političarima u Sarajevu i može presudno utjecati na naredne parlamentarne i izbore za Predsjedništvo BiH 2018.godine.


SAMOOPREDJELJENJE (LVV) SAMO PROTIV SVIH

Predstojeći vanredni parlamentarni izbori na Kosovu su u znaku koalicija i tri glavna politička rivala Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija faktički Hashima Thaçija, Demokratskog saveza Kosova (LDK) Isa Mustafe i Pokreta Samoopredjeljenje ‘Vetëvendosje’ (LVV) neformalnog lidera Albina Kurtija LDK je u koaliciji sa Alijansom za novo Kosovo (ARK) Behgjeta Pacollija i strankom „Alternativa“ Ilira Dede, dok je PDK u koaliciji sa Alijansom za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja i strankom „Nisma“ Fatmira Limaja. Radi se o nenačelnim koalicijama koje su već isprobane na političkoj sceni, jer su svi koalirali sa svima osim pokreta Samoopredjeljenje (LVV), koji do sada nije bio na vlasti. LVV je na prošlim lokalnim izborima pobijedio u glavnom gradu Kosova Prištini i dobio gradonačelnika Shpend Ahmetija, koji uspješno vodi ovu lokalnu zajednicu unutar brojnim opstrukcijama od strane Centralne Vlade Kosova odnosno LDK i PDK.
5
Sprovedena istraživanja javnog mnijenja na Kosovu pokazuju da će se politička bitka na predstojećim izborima voditi između pokreta Samoopredjeljenja i koalicija okupljenih oko LDK i PDK. Minimalne razlike u predizbornim anketama ukazuju da tijesnu razliku između tri navedena politička bloka.

Imajući u vidu tijesnu razliku između tri ključna politička aktera, a u situaciji dok je broj neopredijeljenih birača još uvijek visok i iznosi oko 30%, očekivati je da će neopredijeljeni birači i birači iz dijaspore imati ključnu ulogu u tome kome će biti dodijeljen mandat da vodi Kosovo u naredne četiri godine.

Neopredijeljeni glasači smatraju da Demokratska partija Kosova (PDK) Hashima Thaçija ukoliko želi osigurati pobjedu moraće se najviše osloniti na klijentelizam i na svoju partijsku mrežu koju je stvorila zapošljavanjem svojih partijskih aktivista u državnoj administraciji, policiji, bezbjednosnim snagama, pošti, aerodromu i drugim javnim poduzećima i institucijama.

Neopredijeljeni birači su mišljenja, da je potrebno kazniti aktualnu vladu (LDK - PDK) što može dovesti do tektonskih poremećaja na kosovskoj političkoj sceni i dolaska na vlast LVV i njenog neformalnog lidera Albina Kurtija. Većina neopredijeljenih birača smatra da njihovo vrijeme tek dolazi, jer ljudi koji vode LVV imaju imidž nekorumpiranih i načelnih lidera. Takva situacija može dovesti do potpune eliminacije predsjednika Kosova Thaçija, koji je zbog toga ušao u koaliciju sa Ramushom Haradinajem (AAK) i Fatmirom Limajem (Nisma) svojim najljućim političkim protivnicima kako bi pokušao spasiti što se spasiti može i time pokazao da mu je jedini cilj ostanak na vlasti.

Očekuje se da birači kazne takvu neprincipijelnu koaliciju koja je opterećena brojnim hipotekama i koja je do sada već imala priliku da pokaže šta može učiniti za Kosovo. Osim brojnih praznih obećanja Kosovo svakodnevno nazaduje pod vodstvom Thaçija.

Analitičari smatraju, da je Kosovu potrebno novo političko vodstvo, koje nije opterećeno hipotekama prošlosti te da bi promjena na čelu Vlade Kosova bila zdrava i motivirajuća za mladu kosovsku demokraciju. PDK, LDK i AAK su opterećeni hipotekom katastrofalnog vođenja Kosova, kriminalom, korupcijom, nepotizmom, ratnim zločinima, likvidacijama, a pojedinci i nerazjašnjenim ubojstvima za koje postoji osnovanost da se radi o politički motiviranim. Dolazak na vlast pokreta Samoopredjeljenje može predstavljati pozitivnu stranu, jer se Kosovo nalazi na svojevrsnoj prekretnici i pred nagovještajem tektonskih promjena na političkoj sceni. Zaustavljen je proces internacionalnog priznanja Kosova što u osnovi ugrožava i samo njegovo postojanje.

Zbog toga ne treba da iznenadi budući uspjeh pokreta Samoopredjeljenja. Prema ocjenama analitičara na Kosovu očekuje se da dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine okončaju Aleksandar Vučić i Albin Kurti (LVV). Srpska napredna stranka (SNS) i njen lider Vučić naknadno su korigirali svoju politiku i moraće je još korigirati. Slično će se desiti i sa pokretom Samoopredjeljenje, koje postaje ključni faktor kosovske političke scene.
Tako će se pitanje osnivanja Zajednice srpskih opština (ZSO), demarkacija granice između Kosova i Crne Gore te osnivanje Kosovske vojske po svemu sudeći rješavati u paketu. Pri tome će zvanični predstavnici manjinskih zajednica imati značajnu ulogu.


UKINUTI VIZNI REŽIM ZA GRAĐANE KOSOVA

EU kažnjava građane Kosova, koji su jedina zemlja u regionu, koja još uvijek ima uspostavljen vizni režim sa državama EU, ali i sa Bosnom i Hercegovinom. Nevjerovatno je, da je uslov EU za ukidanje viznog režima Kosova sa EU ratifikacija demarkacionog sporazuma sa Crnom Gorom.

Kada je u pitanju status Kosova imamo sukob dva ustavna koncepta, jednog prema kojem je Kosovo (i Metohija) sastavni dio Srbije i drugog prema kojem je Kosovo nezavisna i suverena država. Taj sukob dva ustavnog koncepta moraće biti razriješen.
Ključni problemi kosovskog društva i dalje ostaju korupcija, klijentelizam i privatizacija. Korupcija je usko povezana sa partijskim aktivizmom, nepotizmom sa vladajućim strankama PDK i LDK, koje su zloupotrijebile svoju poziciju prilikom vršenja vlasti za ostvarivanje koristi odnosno za dominaciju partijskih struktura u zapošljavanju u administraciji i ostalim javnim institucijama.

Jedan od glavnih kriterija za zapošljavanje je partijska knjižica vladajuće stranke, čak je to također 'kriterij' i za upis na fakultete ili prilikom polaganja ispita. Pri tome se za upis na fakultete često vrše zloupotrebe za mjesta rezervirana manjinskim zajednicama tako da se pojedinci iz većinskog naroda (Albanci) izjašnjavaju kao pripadnici određene nacionalne manjine (npr. Bošnjačke) i zauzimaju upisna mjesta rezervirana za njih.

Također pokušaji da se pojedine manjinske liste (SDA) formiraju kao multinacionalne predstavlja pokušaj zloupotrebe izbornog zakonodavstva i pozitivne diskriminacije kako bi se preko manjinskih listi izabrali predstavnici vodećih stranaka iz većinskog naroda umjesto predstavnici manjina. Prema Izbornom zakonu Kosova manjinske liste su predviđene za izbor predstavnika manjinskih zajednica u Skupštinu Kosova i potrebno je spriječite takve zloupotrebe odnosno manipulacije.

Na ekonomskom planu, većina neopredijeljenih birača smatra, da je privatizacija promašena, i da se pretvorila u alat za ostvarivanje ličnog bogaćenja. U nekim slučajevima privatizacija nije bila potrebna, a u nekim slučajevima je izvršena na vrlo netransparentan, sumnjiv i pogrešan način. Učesnici istraživanja obavljenom na Kosovu smatraju da je pravna država nefunkcionalna, da nema pravde, nema kazni, nema funkcionalnih sudova, čime se država dovodi u situaciji da je država ohromljena, a da građani sve manje vjeruju institucijama države.

Kakvu će vladu dobiti Kosovo 11.juna 2017.godine odlučit će građani Kosova, ali ostaje utisak da su Kosovu potrebne korijenite promjene i neki novi početak.
Internacionalni institut IFIMES smatra, da je za građane Kosova važno da nove vlasti osiguraju uvođenje bezviznog režima za sve države EU i da se ozbiljno počnu baviti rješavanjem nagomilanih problema mlade populacije, koja je najmlađa u Evropi. Potrebno je osigurati efikasnost institucija pravne države u suzbijanju kriminala i korupcije, a efikasan pravosudni sistem predstavljat će osnovu za budući razvoj Kosova. Vrlo je važno integriranje Kosova kroz regionalnu suradnju te uspostavljanje i razvijanje dobrih međususjedskih odnosa. Afirmacija poštivanja ljudskih prava i pozitivna diskriminacija manjinskih zajednica moraju biti stalni prioritet novih kosovskih vlasti.

Ukoliko se ne uspije riješiti pitanje visoke nezaposlenosti Kosovo će biti sve manje atraktivno za život i posljedično je očekivati dodatni val masovnog iseljavanja, posebno mladih u države EU. Potrebno je osigurati strogi mehanizam nadzora nad nastavkom procesa privatizacije, koji mora biti sistemski. Kroz proces djelovanja Specijalnog tužilaštva i suda za ratne zločine odvijaće se proces eliminacije ratnih vođa iz političkog i javnog života Kosova što će relaksirati odnose na Kosovu. Aktualna Vlada Kosova (LDK – PDK), iako je ambiciozno najavljivala nova internacionalna priznanja nezavisnosti Kosova, postigla je skromne rezultate.

Kosovo je pred nagovještajem tektonskih promjena na političkoj sceni, koje mogu osigurati bolju budućnost svim njegovim građanima.

Ljubljana, 25.maj/svibanj 2017

Internacionalni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) – Ljubljana

Direktori:
Bakhtyar Aljaf
doc. dr. sc. Zijad Bećirović




This Page is Published on May 26, 2017 in the Web Magazine „ORBUS Belgium“


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu

OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 26.05.2017 - Last modified:26.05.2017.
BALKAN AREA


ACTUA HOME PAGE