orbus.be Vrhu
Glas dijaspore
BALKANSKA OBLAST

OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO NA BIJELOM O SVIM UGNJETAVANOSTI

BALKANSKA OBLAST
  BALKAN AREA


ACTUA HOME PAGE








FHILOSOFICO ONTINUO

Ing. Salih ČAVKIĆ

EDITOR


 


FEBRUARY 19, 2021


Gospođa Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava

Vijeća Evrope Stop eroziji ljudskih prava u Evropi

"2020. godina je bila pogubna za ljudska prava u Evropi", komentirala je Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava, u govoru pred Vijećem Evrope krajem prošle godine.

Na način bez presedana, pandemija COVID-19 (C-19) iznijela je na vidjelo strašan porast kršenja ljudskih prava u cijelom svijetu. Prema trackeru 19 Reportera bez granica koji mapira slučajeve zlostavljanja ljudskih prava širom svijeta, Evropa nije izuzetak od pravila. Iako sadrži jedan od najnaprednijih globalnih sistema zaštite ljudskih prava, stari kontinent je vidio sebe kao žrtvu vladinih i medijskih pokušaja nagrizanja demokratije i ljudskih prava.

Povreda ljudskih prava dosegla je vrhunac prošlog marta u Mađarskoj kada je predsjednik Viktor Orbán iskoristio pandemiju kako bi prigrabio neograničenu vlast hitnim zakonom kojim mu je dodijeljena apsolutna moć da suspenduje pravila, zaobiđe parlament i usvoji uredbe, bez ikakvog sudskog nadzora. Ovaj zakon takođe je mađarskom premijeru ponudio mogućnost zatvaranja novinara i aktivista koji kritiziraju njegovu politiku pod izgovorom širenja dezinformacija.

Iako Mađarska vjerovatno ostaje specifičan slučaj u Evropi zbog svoje dugogodišnje evidencije kršenja ljudskih prava, regija ukazuje na neke zabrinjavajuće trendove u svojoj sposobnosti da zaštiti prava obuhvaćena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Degradacija zaštite ljudskih prava u eri COVID-19

Odgovor država članica Vijeća Evrope na pandemiju COVID-19 nije ostao nesporan što se tiče zaštite temeljnih sloboda. Mnoge evropske države proglasile su vanredno stanje. Uveli su širok spektar pravnih mjera koje odstupaju od njihovih unutrašnjih ustavnih zakona i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Kako se Evropa suočila s drugim valom virusa, mnoge države članice ponovno su uvele vanredno stanje. Oni obično dopuštaju privremena ograničenja pojedinačnih prava, poput slobode kretanja prema članu 45. Konvencije, slobode okupljanja i udruživanja prema članu 12., kao i privatni život prema članu 7.

Ipak, u svom "COVID-19: Priručniku za države članice" objavljenom prošlog aprila, generalna sekretarka Vijeća Evrope Marija Pejčinović Burić postavila je ograničenja mogućnosti država da odstupe od obaveza iz Konvencije. Svako odstupanje mora imati "jasnu osnovu u domaćem zakonu" kako bi se spriječila samovolja i ne može opravdati bilo kakvu akciju koja se kosi sa "osnovnim zahtjevima zakonitosti i proporcionalnosti" utvrđenim u Konvenciji. Uobičajeno je da iznimne okolnosti pandemije mogu podržati neka prava, ali vlade će uložiti značajne napore da ih sačuvaju.

Međutim, takvi napori nacionalnih vlasti da zaštite ljudska prava nisu uspjeli ostvariti se širom Evrope.

Zabrinjavajući trend oblikovao se u sve većem deficitu transparentnosti vladinih vlasti, uključujući obavezna zadržavanja i tehnološki nadzor, kako je uočeno u Irskoj. Uz to, organizacije civilnog društva u nekoliko država članica izrazile su zabrinutost zbog nepropisnog ponašanja policije tokom protesta. Primijećeni su i alarmantni slučajevi rasizma, što je ilustrirano nasilnim premlaćivanjem crnca ispred njegove kuće od strane dvojice francuskih policajaca u Parizu.


COVID-19 izlaže strukturne ranjivosti evropskih socijalnih demokratija

Zdravstveni izazovi povezani sa koronavirusom pružili su izvesnim akterima i vlastima izgovor za kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Takav kontekst kojim dominira diskurs o "hitnoj" situaciji sa izuzetnim karakterom zahtijeva povećanu pažnju na kršenje ljudskih prava.

Ranjive populacije, poput migranata, izbjeglica, rasnih manjina, beskućnika, staraca, žena, osoba s invaliditetom i djece, našle su se na prvoj liniji ovih kršenja. Vjerovatno, pandemija COVID-19 nije stvorila, već je samo postavila gole strukturne izazove i krhkost evropskih demokratija, istaknutih očiglednim socijalnim nejednakostima produbljenim širom kontinenta.

Na primjer, na žene su značajno utjecali vladini odgovori na pandemiju COVID-19, što je dodatno pogoršalo rodno nasilje i nejednakost. Prema studiji koju je zatražio Europski parlament, širom Europe pozivi na obrise nasilja u porodici povećali su se za 20 - 60%.

Štaviše, odgovor na koronavirus takođe je nesrazmjerno utjecao na djecu u nepovoljnom položaju širom država članica kršeći osnovno pravo na obrazovanje. Izvještaj Save the Children pokazuje da u Rumuniji 23% ranjivih porodica nije moglo kupiti lijekove za svoju djecu. U Španiji su hitne mjere prehrane mogle doseći samo polovinu djece koja su obično imala školski obrok tokom krize.

Stariji ljudi su takođe posebno ranjivi na mjere zaključavanja koronavirusa zbog svojih socijalnih uslova koji su ih dalje izolovali od njihovih porodica i zajednica. Nestašica u zdravstvenom sektoru i izolacija starijih povećali su rizik od zlostavljanja, a podaci iz Velike Britanije ukazuju na rast od 37% u zemlji.

Nekoliko tražilaca azila takođe je nezakonito odbijeno na granicama EU i vraćeno u svoje zemlje kršeći Konvenciju o izbjeglicama iz 1951. godine. Uz to, neadekvatnost životnih uslova i prenatrpanost pritvorskih centara izazvali su alarmantne zabrinutosti. Tražitelji azila u Italiji pokrenuli su štrajk glađu u znak protesta protiv širenja virusa u centru, neadekvatno opremljenom za odgovor na zdravstvenu krizu. U Belgiji su neki centri puštali pritvorenike bez ikakve pomoći.

Pretpostavimo da gore navedena pitanja dobiju pažnju koju zaslužuju. U tom slučaju, pandemija COVID-19 mogla bi pružiti priliku za formuliranje poziva na buđenje za povećanom socijalnom inkluzijom u evropskim zemljama, sa solidarnošću u središtu svog odgovora. Podsjećajući na riječi Mahatme Gandhija, ovo je danas primamljivije nego ikad, imajući na umu da se "istinska mjera svakog društva može naći u tome kako se odnosi prema svojim najosjetljivijim članovima".


Osnaživanje baze građana i poboljšanje socijalnih "veza" za zaštitu ljudskih prava

Kao što je istaknuto u Biltenu za novembar Agencije Evropske unije za osnovna prava, lokalne vlasti i lokalne organizacije odigrale su istaknutu ulogu u pružanju podrške najugroženijim grupama u društvu.

Čini se da su lokalne i regionalne vlasti preuzele neviđenu odgovornost u svakodnevnom pružanju pristupa uslugama i informacijama usmjerenim prema određenim društvenim grupama. Bilten je takođe primijetio da su se države članice s većom decentralizacijom odgovornosti pokazale kao bolje opremljene vlasti za rješavanje zdravstvenih izazova pandemije.

Volonterski sektor takođe je zauzeo glavno mjesto u proaktivnom zalaganju za prava i interese različitih marginaliziranih grupa u društvu i povećao svoju ulogu kao ključnog pružaoca socijalnih usluga. Sve u svemu, ove su se strukture pokazale kao jedinstveno sposobne ojačati bazu građana u svojoj osnovi i usaditi osjećaj solidarnosti u zajednicama.

Robert Putnam u svojoj sociološkoj studiji "Samo kuglanje: kolaps i oživljavanje američke zajednice" sugerira da povećani socijalni kapital i povjerenje u društvu generiraju adekvatno građansko angažiranje, neophodno za zdravo funkcioniranje demokratija.

Dalje, prema Putnamu, povećano povjerenje i građanski angažman u društvu idu ruku pod ruku sa efikasnom zaštitom slobode i ljudskih prava. "Daleko od toga da su nekompatibilni, sloboda i bratstvo se međusobno podržavaju", napominje Putnam u svojoj studiji koja pokazuje snažnu pozitivnu povezanost između jednakosti i povezivanja socijalnog kapitala.

Suprotno tome, početak 2021. bili su svjedoci raširenih protesta protiv zaključavanja, kojima su prvenstveno dominirala ekstremna prava širom kontinenta. Povjerenje u vladine institucije širom Evrope doseglo je najniže. U takvom društvenom kontekstu zahvaćenom nepovjerenjem, oslabljena baza građana mogla bi spriječiti sposobnost europskih društava da donesu održiva rješenja koja stanovništvo podržava i kojima vjeruje.

Argumentirano, mediji kada pružaju činjenične i objektivne informacije o svim pitanjima od javnog interesa, igraju ključnu ulogu u učvršćivanju društvene "veze". Suprotno tome, kada pribjegavaju "senzacionalizmu, neprimjerenom jeziku ili izvještavanju na načine koji mogu nepotrebno podići uzbunu ili pružiti platformu za širenje stavova o podjeli", kao što Dunja Mijatović upozorava, mediji bi umjesto toga mogli smanjiti povjerenje među društvima, ugrožavajući zdravlje zdravih demokratskih društava.

Izrazitija je nego ikad mobilizacija svih građana oko kolektivnog odgovora na virus. U demokratijama, socijalno povjerenje ili „obveznički kapital“ igra središnju ulogu u osnaživanju baze građana. I ovo se povjerenje ne može postići bez neopozive i bezuslovne posvećenosti ljudskim pravima.

Kriza COVID-19 nas je naučila da je samo upravljanje u skladu s vladavinom zakona i ljudskim pravima sposobno na adekvatan način upravljati izazovima povezanim s ovom krizom bez presedana. Jasnije nego ikad ranije, očuvanje ljudskih prava dokazuje ključni stub za upravljanje zdravstvenom krizom i mora biti aktivno uključeno u javne politike.

Uvažavanje mnogih izazova pojedinačnih prava koje donosi zdravstvena kriza mora biti dio istinskog napora da se vrati povjerenje u današnja evropska društva.




O autoru:

Chloé Bernadaux je stručnjak za međunarodnu sigurnost (Sciences Po Paris), koji plodno piše o susjedskoj politici, odnosima s Euro-MED-om i poslovima razoružanja. Novoimenovana je predstavnica IFIMES-a u Parizu (UNESCO). 19. februara 2021



This Page is Published on FEBRUARY 19, 2021 in the Web Magazine "ORBUS.BE"


Nazad na prethodnu stranicu Nazad na početak stranice Naprijed na sljedeću stranicu



OPEN PAGES FOR ALL PROBLEMS - BLACK ON WHITE ABOUT ALL OPPRESSION
OTVORENE STRANICE ZA SVE PROBLEME - CRNO PO BIJELOM O SVEMU ŠTO TIŠTI
 
Napomena: Tekstovi koji vulgarno vrijeđaju: neku vjeru, navode na rasnu diskriminaciju i slično, ne dolaze u obzir.
Vaše priloge šaljite u TEXT ili HTML formatu na email: info@orbus.be
Page Construction: 14.02.2021 - Last modified:21.02.2021.


BALKAN AREA


ACTUA HOME PAGE