POZIV
na obilježavanje DANA DRŽAVNOSTI BiH - KULTUROM

Pozivaju se svi poštivaoci BiH i njene kulture da zajedno upriličimo književno-muzičko veče povodom obilježavanja Dana državnosti BiH 25. novembra

Mjesto: Bergen off Bibliotekk, Strømgt 6, (II sprat)

Vrijeme: 25. novembar u 19.00 h

Učesnici: Književnici, pisci, novinari i pjesnici:

Faiz Softić

Tone Bringa

Meho Baraković

Uzeir Bukvić

Enes Topalović

Muzička grupa ”Nostalgija” iz Bergena


DOBRODOŠLI!!!

Ulaz, kafa, čaj i kolači BESPLATNI

 


O PISCIMA

Tone Bringa

Tone Bringa,
profesorica na Institutu za socijalnu antropologiju na Univerzitetu u Bergenu. Radila na brojnim projektima u Bosni i Hercegovini prije, u toku i poslije rata 92-95, a između ostalog bila i svjedok pri Haškom tribunalu. U toku rata pravi dokumentarni film ”Svi smo susjedi” koji prikazuje lice rata u jednom bosanskom selu mješovitog nacionalnog sastava. Film osvaja brojna priznanja i nagrade između kojih i Emy nagradu za najbolji dokumentarni film 93. 1995. godine objavljuje knjigu ”Biti musliman na bosanski način” o identitetu bosanskih muslimana (Bošnjaka).

2001. godine pravi još jedan zapažen dokumentarni film ”Povratak kući”, u kojem se bavi proživljavanjima u istom selu iz ratnog dokumentarca ”Svi smo susjedi”. Objavila je brojne članke i studije o Bosni i Bosancima i održala brojna predavanja na tu temu.


Faiz Softić

Faiz Softić,je rođen 10. januara 1958.god. u Vrbama kod Bijelog Polja na sjeveru Crne Gore (Sandžak). Školovao se u rodnom kraju, Mostaru i Sarajevu . Prvu pjesmu objavio još kao učenik 6. razreda osnovne škole i od  tada ne prestaje pisati. Piše za razne listove i časopise. Prevođen je i nagrađivan. Zastupljen u školskom programu BiH i Kosova. Svaka njegova knjiga bila je u najužem izboru za knjigu godine u Bosni i Hercegovini u godinama njihovog izdanja. Bosanski rat ga zatiče u Sarajevu gdje ostaje do kraja da brani grad i zapisuje.
Godine 1995., sa ženom i djecom, dolazi u Luksemburg gdje nastavlja sa književnim radom. Tu je i napisao roman Pod Kun planinom, zasnovan na autentičnom događaju iz svog zavičaja, koji je doživio više izdanja, filmski scenarij i prevod na francuski jezik. O njegovom književnom radu pisali su mnogi kritičari i esejisti iz Bosne, Crne Gore, Luksemburga…
Njemu lično najviše se dopada rečenica Marka Vešovića, iz pogovora u knjizi poezije «Strašan je zid bez sjene». Na samom kraju svog obimnog osvrta , Vešović je zapisao:
Faiz Softić, u ovoj knjizi, mnogo je više od svjedoka ratnih užasa kroz koje je pronio neokrnjenu svoju ljudskost.

Objavljene knjige:
1. Strašan je zid bez sjene – poezija, Bosanska knjiga, 1996.
2. Čovjek na rasputici – pozija, ZORO, Zagreb-Sarajevo, 2007.
3. Pod Kun planinom – roman, Bosanska riječ, Wupperttal – Tuzla, 2002 4. Pod Kun planinom – roman, Bosanska riječ, Wuppertal – Tuzla, 2003. (2.izdanje)
5. Strah od rodne kuće – roman, Bosanska riječ, Wuppertal – Tuzla, 2003.
6. Čovjek koji kisne – pripovijetke, Tugra, Sarajevo, 2006. (Novčana nagrada Ministarstva kulture BiH za dvadeset najboljih knjiga izdatih u toj godini).
7. Pod Kun planinom ( Sous le mont Kun) prevod na francuski, CLAE – Luksemburg 2009. Prevodilac: Nicole Dizdarević, Pariz.
U štampi knjiga novela: Mjesečeve priče – Zoro, Zagreb – Sarajevo.


Meho Baraković

Meho Baraković,
pjesnik i novinar, Trebinje / Geteborg.

Prvu knjigu poezije pod nazivom “Azil” Baraković je objavio još daleke 1972. godine i kao da je njome naslutio svoju pjesničku i životnu sudbinu. Član je bio Saveza književnika Jugoslavije. Do izbjegavanja u Švedsku, gdje živi i piše od 1995. godine objavio je desetak zbirki pjesama. Samo u izbjeglištvu u crnogorskom gradiću Plav napisao je i objavio pet knjiga poezije. Po dolasku u Švedsku dobija prestižnu švedsku književnu nagradu koja se dodjeljuje piscima u egzilu. Baraković je pjesnik grada. Do sada je opjevao rodno Trebinje, Dubrovnik, Plav, Bolnos ( u Švedskoj) Mostar i Štokholm, a u svojoj 19 zbirci poezije pjeva o Geteborgu.
Ovom prilikom će i predstaviti svoju knjigu pjesama “Geteborg ili da li je to moguće”.



Uzeir Bukvić

Uzeir Bukvić,novinar, pisac i filmski autor. Čitaocima Bosanske pošte u Skandinaviji poznat je kao reporter u ovoj novini. Stariji ga pamte i kao reportera u Televiziji Sarajevo, gdje je proveo više od 20 godina. Po dolasku u Norvešku radi kao slobodni autor baveći se pisanjem i filmom. Tema njegovih filmova i reportaža je uglavnom život naših ljudi u izbjeglištvu. Autor je četiri dokumentarna filma na tu temu, te dvije knjige dokumentarnih reportaža “Sijermina djeca- sjeverna pisma” i “Polarni san” koju ovoga puta i osobno želi predstaviti. Član je Udruženja pisaca i Udruženja novinara Norveške. Ovo mu je inače sedma knjiga po redu, od kojih su neke objavljene na talijanskom i mađarskom jeziku. Knjiga dokumentarne reportaže “Polarni san” nedavno je predstavljena u Bosni i Hercegovini gdje je ocijenjena kao dragocjen literarno dokumentaristički doprinos razumijevanja fenomena -progonstvo.


Enes Topalović

Enes Topalović,
Goražde/Bergen. Uz pedagoški, bavi se i književnim i novinarskim radom. Do sada su mu objavljene knjige: roman ”Let kroz snove”, te zbirke pripovijedaka ”Šapat predaka” i ”Mrtva trka”, a koautor je knjige poezije "Pod istim nebom" i zbirke pjesama ”Govor iz bešike”.
Član je norveškog Centra pisaca (Forfattersentrum) i dobitnik nekoliko književnih nagrada i priznanja: Književna nagrada ”Srebrenica” (2006) za kratku priču Književna nagrada ”Zija Dizdarević”, i ICC Behar (USA) (2008), Priznanje Udruženja za kulturu Novo Sarajevo (KNS) (2009) i Priznanje ORBUS-a za 2009 godinu.

DOBRODOŠLI!!!

Ulaz, kafa, čaj i kolači BESPLATNI
 

NAZAD NA PRETHODNU STRANICU