Zaštita okoliša i odbrambeno-zaštitno organizovanje



















 


Danas trpimo od raznih agresija, a ni sami nismo digli ruke od nje.

Antologija ekologizma

Ševko Kadrić



Antilopa

ORGANIZOVANA društva su u svojoj historiji morala odgovoriti na ista odbrambeno-zaštitna pitanja i od tog odgovora je direktno zavisilo trajanje tog društva. Isto je i sa robovlasničkim sistemom, feudalnim, kapitalističkim, onim što smo zvali socijalizmom ali i ovim danas nazivamo demokratijom. Riječ je o pitanjima: odbrane društva, pitanju ostvarenja stanja sigurnosti, socijalnoj zaštiti i obezbjeđenju minimuma životnog standarda, zaštiti od socijalne patologije ( neželjenim pojavama koje ugrožavaju zdravlje pojedinca i društvenih grupa - toksikomanijama, mitu, vezama, protekciji, najrazličitijim izumima i sl.); kontroli ostvarivanja društveno željenih i očekivanih vrijednosti; zaštiti kvaliteta životne sredine. I nije razlika među političkim sistemima u samim pitanjima na koja moraju odgovriti, već u tome ko i kako na njih odgovara.

U totalitarnim sistemima (fašizmu, staljinizmu i sl.) to čine nosioci uže vlasti dominantno metodom sankcije i sanacije, klasičnim subjektima sile (vojskom, policijom, i sl.), a u demokratskim društvima to se nastoji postići demokratskim nosiocima društva favorizujući metod prevencije. Metodom otklanjanja uslova i uzroka koji dovode do društveno neželjenih pojava i manifestacija njihovih posljedica.

Ono što je zakonitost u ostvarenju ove funkcije (odbrambeno-zaštitne funkcije društva) jeste to da društvo mora odgovoriti na ova pitanja, i drugo da mora postojati sklad u odgovoru na njih i mjera u profesionalnim snagama koje ih realizuju. To dalje znači da društvo može imati najjaču armiju na svijetu, ali da može nestati zato što nije odgovorilo na neko od ostalih pitanja svog održanja ili zato što ga niko nije napao pa vojnici počinju "dokazivati" da su neophodni kao što je bio slučaj sa bivšom JNA u već bivšoj Jugoslaviji. Ali, društva nestaju i zato što neadekvatno ne odgovore na pitanje zaštite svog okoliša, na pitanje zaštite od seksualnih nastranosti, konzumiranja droge i sl. na pitanje zaštite socijalne sigurnosti svojih žitelja, zbog socijalne patologije tipa mita, veza, protekcija, nepokrivenih investicija, kriminala i sl.

Narodi bivše Jugoslavije su na sopstvenoj koži najbolje osjetili logiku te zakonitosti i nesklada u odgovoru na pitanja sopstvene zaštite. Pored tako snažne Armije koju su sami stvorili, koja je bila četvrta Armija Evrope, oni su prošli kroz ono što su prošli zato što na vrijeme nisu tu Armiju sveli u granice mjere i što na vrijeme nisu ostvarili kontrolu nad njom. I to bi bila prošlost, ali problem je da je logika traženja opravdanja za svoje postojanje od struka-profesija (struke vojnika, vjerskog službenika, političara..) još uvijek prisutna, na prostoru bivše Jugoslavije (na Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji..) ali i što je prisutna kao sudbina u novom organizovanju društva pod firmom demokratije u SAD, Rusiji, Njemačkoj, NATU i sl. s tim što trenutno njihovi vojnici "treniraju strogoću" na Balkanu, Bliskom istoku, Čečeniji i sl.

Zato nije sporna potreba da se društvo odbrambeno organizuje, ili u kontekstu teme koja je predmet našeg bavljenja, da se organizuje u cilju očuvanja zdrave životne sredine, ali je pitanje: Ko, kako i šta nam nudi kao odgovor na ova pitanja ?

I ponovo primjer iz već viđenog, nije bila sporna potreba da se južnoslavenski narodi organizuju za odbranu i zaštitu društva, ali je sporno to što su nam pod tom firmom vojnici konstantno nudili sebe, svoju opremu, svoje znanje, svoje činove i sl. militarizirajući kompletno društvo, i na kraju problem je bio što nas niko nije napao, te su oni "morali" da nas napadnu pokazujući da su nam baš oni sudbina. I nije sporna potreba za odbrambeno - zaštitnim osposobljavanjem đaka, studenata, ali je sporno šta i kako nam se nudilo i nudi pod tim imenom.
I danas se priča ponavlja, istina uz drastično iskustvo, i sad nije sporna demokratija, Bosna, potreba za vjerskim i nacionalnim slobodama, potreba za ekološkim obrazovanjem i sl., ali je ponovo sporno šta, ko nudi pod tim imenom. Drugo je kad vjerski službenik zagovara vjeronauku i vjerske objekte, a drugo kad to čini vijernik. Vjerskim objektom ili vjerskim nastavnim predmetom vjerski službenik dobija kancelariju, posao, prostor svog profesionalnog djelovanja a vijernik prostor sjedinjavanja sa vjerom, Bogom.

Ili, od ekologije kao nastavnog predmeta ili ekološke partije ekolog očekuje svoje profesionalno uposlenje, a od ekološke kulture i ekološke prakse običan čovjek očekuje zdrave uslove svog življenja da bi mogao da se profesionalno i ljudski ispolji kao umjetnik, nastavnik, ekonomista, zemljoradnik i sl. da bude voljen i da voli, da bude roditelj, da u miru provede svoju starost, da bude vijernik ili nevjernik, da bude čovjek po mjeri čovjeka.

Navedena odbrambeno-zaštitna pitanja (odbrana zemlje, ostvarenje stanja sigurnosti, kontrola ostvarivanja željenih vrijednosti, ostvarenja socijalne sigurnosti, zaštite miljea življenja) realizuju dvije vrste snaga. Snage koje ih realizuju profesionalno uz dozvoljenu mogućnost upotrebe metode sankcije i sanacije i demokratske snage koje uz svoje svakodnevne radne i životne aktivnosti visokom odbrabeno-zaštitnom kulturom otklanjaju uslove i uzroke u kojima ovi prethodni (vojnici, policajci, ekolozi, vatrogasci i sl.) treba uopšte da rade, uslove u kojima ćemo svi morati da se bavimo njima i njihovim profesijama. Metod djelovanja demokratskih snaga je metod prevencije uz nužnu kombinaciju klasičnih subjekata i metod sankcije i sanacije.
Rat je tragikomična situacija u kojoj umjetnici, ljekari, književnici, poljoprivrednici i ko zna koje profesije treba da se bave vojništvom, uslovi u kojima djeca, žene, starci treba da bježe u podrum da se sakrivaju od snajperista, ginu, stradaju, bježe u zbjegove i prognaništvo.

Tragikomično je i kad se pod firmom demokratije, slobode, vjerskih sloboda i ko zna čega još vjerski službenici nametnu kao mjera i kad se propagiranjem vjere počnu baviti ekonomisti, umjetnici... i nije naročito veliki grijeh u njima već u okolnostima koje su ih dovele u takvu situaciju, okolnostima za koje im je rečeno da su takve, "samo zato što nismo bili dovoljni vijernici, dovoljno uvjerljivi pripadnici sopstvenog naroda" i sl.

I na kraju, zaštita životne sredine je, naprosto pitanje na koje mora jedno društvo odgovoriti, pitanje od kog zavisi opstanak tog društva isto kao i od odgovora na ostala odbrambeno-zaštitna pitanja (pitanje rata, zaštite socijalne sigrnosti i sl.).

Švedska je zemlja koja nije ratovala preko 400 godina, zemlja koja, kad je u pitanju zaštita socijalne sigurnosti ljudi je svjetski uzorit model, zemlja koja je uređena po ekološkim standardima kao zemlja kakve bi ostale trebale tek da budu, zemlja koju ne potresaju štrajkovi socijalno nezadovoljnih radnika. To što vojnici, policajci ili ekolozi nemaju vidnu i senzacionalnu ulogu u društvu ne znači da nema efikasan sistem odbrane i zaštite. Naprosto, to je zemlja, koja uz dosta sreće, mnogo pameti i veliku odbrambeno-zaštitnu svijest svojih građana, na vrijeme otklanja ulove i uzroke koji dovode do rata, socijalnih nemira, ekoloških katastrofa i sl.
To je dovelo do promjena u duštvenoj hijerarhiji članova švedskog društva. Vrijednost iznad svih je dijete, zatim njeno veličanstvo žena, pa milje i onda muškarac. Na izborima za Evropski parlament ono što su Šveđani znali i očekivali od Evrope bio je zdrav milje tako da je četvoro predstavnika u tom parlamentu upravo članova Milje partije Švedske.
Bosna danas gradi novi sistem odnosa za svoju budućnost, otklanja uslove i uzroke pojava koji će sutra dati šansu senatorima (vojnicima, policajcima, vatrogascima pa i ekolozima) da saniraju posljedice tih promašaja. Hoćemo li imati pameti, snage i mjere da ih preduprijedimo, da ih na vrijeme otklonimo? 1991-92. godine ne bi bilo u značenju koje ima da nam je drugačija bila 1945, pa 47, 48, i ko zna koja ranije. Da li će neko sutra morati da govori sa žaljenjem: E da nam je drugačija bila 2005?
I zaštita životne sredine je pitanje na koje moramo odgovoriti i pitanje je ko i kako, te kada ?


  Ekologija
  Kineski pijesak u francuskim Alpama
  ČETVRTI ŠAMAR ČOVJEČANSTVU
  Ugrožavanje činilaca životne sredine
  Antologija ekologizma
  Fenomen kiselih kiša i umiranja šuma
  Šta je ustvari zemljotres i kako se mjeri?
  PLANETA JE BOLESNA TRAŽI SE LIJEK
  Britanija: nuklearkama protiv klimatskih promjena
  VODA JE OPĆE DOBRO