TOP
BOSANSKA
 
OBLIKOVANJE IDENTITETA KRAJIŠKE KNJIŽEVNOSTI

Bihać, Bužim, Cazin, Ključ, Krupa, Kladuša, Petrovac, Sanski Most, Kulen Vakuf


UREĐUJE:
Ing Salih ČAVKIĆ
























Uredio:
Ing. Salih Čavkić







Startpage



ISTRAŽIVANJA: KRAJIŠKA KNJIŽEVNA TRADICIJA

MURAT ŠUVALIĆ PONOVO MEĐU BOŠNJACIMA


dr Rizo Dzafic

Murat Šuvalić (1897. – 1936.), pjesnik, pripovjedač, satiričar i publicist, intenzivno se bavio književnim radom relativno kratko: od 1928. do 1936. godine. Sarađivao  je u Novom Beharu, kalendarima Narodna uzdanica, Napredak i Islamski svijet, u Hikjmetu i Obzoru.  Prema dosad prikupljenoj  evidenciji, objavio je pedesetak bibliografskih jedinica: pripovijedaka, pjesama, novinskih članaka i putopisa. Prvi objavljeni  tekst je Selenje  bosanskohercegovačkih  muslimana  u Tursku, sa podnaslovom Apel iz Bosanske Krupe, u Novom Beharu br. 2. za 1928./29. godinu. Posljednji tekst,  Lucin zavjet, objavljen je u Napretkovom  kalendaru 1936. godine. Međutim, još u vrijeme pisanja svojih djela bio je proganjam, a poslije smrti, svi sistemi u 20. stoljeću su zabranjivali  da se čitaju njihova djela. Čak su i članovi njegove porodice sve do kraja 20. stoljeća pozivani na informativne razgovore, jer je u Šuvalićevim djelima bilo mnogo istine o dešavanjima na prostoru Bosanske Krupe  i Bosanske krajine.

Godine 1942.  u izdanju Prve muslimanske knjižare Bekira Kalajdžića,  posthumno  je objavljena  Šuvalićeva zbirka Izabrane pripovijesti  u kojoj se nalazi  osam priča. Predgovor je napisao Alija Nametak.

Od  tada je, više od pola stoljeća, Šuvalić bio tabu – tema  u bošnjačkoj književnosti. Devedesetih godina, pred srpsku agresiju, o Šuvaliću je napisano nekoliko tekstova u Muslimanskom glasu, Preporodu i Muallimu (1990.), a 1991. je u Bosanskoj Krupi održana  književna manifestacija posvećena posvećena Šuvaliću. Ovaj podatak  je vrlo bitan jer je Šuvalić bio tabu-tema u bosanskohercegovačkoj literaturi, pa su oni koji su objavili svoje tekstove o njemu bili svjesni rizika u koji se upuštaju.

Treće predstavljenje Šuvalića bilo je 1995.godine u Antologiji bošnjačke pripovijetke 20.vijeka, dr. Enesa Durakovića.

Knjiga Izabrana djela Murata Šuvalića čini i najkompletnije predstavljanje ovog krajiškog pisca.

Ako vrijednost i značaj pisca mjerimo prema tekstovima koji su o njemu objavljeni,a to i jeste jedno od mjerila, onda je Šuvalić zaista ostavio dubok trag i na čitaoce i na književnu kritiku. Naime, i poslije njegove smrti, književni  listovi i časopisi u BiH i Hrvatskoj nastavili su objavljivati njegova djela a kratko nakon smrti napisano je dvadesetak tekstova u kojima je ocijenjen Šuvalićev književni rad.

O Šuvaliću su pisali Muhsin Rizvić, Husein Šehić, Salim Budimlić, Munir Šahinović, Džemil Krvavac, Abdurahman Mešić, Amir Brka, Mustafa Ćeman, Rizo Džafić, Fuad Mujakić, Sadik Šehić, Ibrahim Kajan, Husein Muratbegović, Mahmud Traljić i drugi. Suvremenici i književni kritičari tvrde da je bio "najčitaniji beletrist-književnik bosanskih muslimana skoro čitav jedan decenij" (A. Nametak).

 
Bogatstvo lirskih preliva

Od pedesetak objavljenih autorskih jedinica, u Izabrana djela uvršteno je 25 - prema mišljenju priređivača - najznačajnijih književnih radova: 16 pripovijedaka, pet pjesama, jedan putopis i tri članka. Ovakav izbor ne karakterizira samo okosnicu Šuvalićevog književnog rada, nego jezičko-stilsku dimenziju njegovog djela, bogatstvo tematskih krugova i snažnu lirsku misaonu i rodoljubnu dimenziju malo koji pisac je znao tako impresivno, epigramskim rečenicama koristeći bogato životno iskustvo i  visoku učenost, naslikati zavičajne motive sa tako bogatim lirskim prelivima, kao što je znao Šuvalić.

Poetsko-literarna dimenzija osnovna je odlika Šuvalićeve poetike, uz snažne islamske niti koju je Šuvalić grčevito zagovarao i koje nudi kao spas od agresivnosti novog doba u kojem se ruše sve etičke vrijednosti Bošnjaka. Ovakav izbor je i izraz želje da se naglasi snažna zavičajna inspiracija koja je osnovna karakteristika njegovog djela.

Una je, u Šuvalićevima pričama, metafora života, ljepote, ljubavi i sna. Una je svjedok ljudskih tragedija i inspiracija za književno-estetsko uobličavanje pjesnikovih misli. Ljepota krajiškog podneblja  takođe je inspirativna. I, Krajišnik, stasit i ponosan. Te Božije darove, Šuvalić je na najbolji način ugradio u svoje djelo.

Šuvalićeva djela su inspirativna prozno-poetska tkanja o toplini i ljepoti krupskih sokaka , čaršije, mahale, krupskih lipa, Krupljana. Onih Krupljana, koji kao i drugi stanovnici malih čaršija poznaju jedni druge, jedni drugima pomažu i ogovaraju se istovremeno.

Zaštitnik islamske etike, tradicije i kulture Bošnjaka

Šuvalićeva zbirka   je impresivna slika malog grada, ondašnje kasabe. Toliko snažna da se stariji Krupljani još uvijek sjećaju tog toplog daha čaršije u kojoj su svi bili bliski jedni drugima onoliko koliko su htjeli, i pomagali jedni drugima, koliko su mogli. To je bilo mjesto u kom je svako svakoga znao, cijenio i poštovao, u kom se živjelo prijateljski i razumijevalo. Inovjerci su razbili duh kasabe a Šuvalić ga u svojim pričama sakupljao i čuvao. To je tip društveno-nacionalne  literature koji se otima negativnim vanjskim uplivima. Šuvalić je poznavao mentalitet čaršije i stilsko-estetski ga uobličio. Zato je njegovo pisanje bilo  blisko čitaocima i zato je Šuvalić skoro čitavu deceniju bio najomiljeniji bošnjački pisac svog doba.

Šuvalić brani vjeru, naciju i sve one koji su se izbliza zagledali nevolji u oči. U svijetu kasabe nalazi inspiraciju, a priču koristi za neku vrstu književne agitacije. kao što su ti, uostalom, radili i drugi pisci njegovog doba. U literaturu unosi faktografiju. Opisuje povlačenje posljednjih anadolskih četa, koje su nenaoružane muslimane ostavi-le na nemilost kaurima i posljednju odbranu koju su muslimani kod Bihaća pružili moćnoj austrougarskoj vojsci te tragiku koja je nastala poslije toga. Austro-Ugarska je pola vijeka bila na ovom prostoru  i on je to u novelama naslikao.

Šuvalić je zaštitnik etike islama, tradicije i kulture svoga naroda. Konkretne događaje uvija u metaforiku, ali uvijek ostavlja prostor da se prepoznaju i ljudi i događaji: Moj junac je priča o čovjeku koji voli slobodu, Mozaik džamija u Al-Medžetu je alegorična priča o rušenju Burmali džamije u Skopju. Slikao je zlodjela žandara nad muslimanima, mito, korupciju, lugare, pisare, šikutore i ostale krvopije, socijalnu problematiku, patnje i siromašenje muslimana. Slikao je ujedno i neuništivost narodnog duha, optimizam, vjeru u bolje sutra. Vjeru da će zlo proći a dobro nadvladati. Tragiku žene u kasabi, tragiku ljubavi u mreži ogovaranja, čovjeka  u svijetu u kom živi sa svih strana malom čovjeku prijete opasnosti i on im se teško odupire.

Murat Šuvalić je  Krupljane i ostale Bošnjake mogao naučiti mnogo čemu. U svojim pričama on je opominjao i upućivao, ukazivao na srpska zlodjela, rušenje džamija u selima oko Krupe, što su činili hajdučke harambaše i četnici koji su četovali po Grmeču. To krupski Bošnjaci nisu naučili, jer nove generacije nisu čitale ono što je Šuvalić napisao. Da su čitali, imali bi drukčiji odnos prema susjedima koji su nam bratstvo i jedinstvo podmetnuli kao kukavičije jaje, dok su se oni spremali da zatru jedan narod koji ih je nadvisio. Da su se bolje poznavale Šuvalićeve priče o bošnjačkoj tragici u svim dosadašnjim ratovima, o srbovanju i klanju Bošnjaka, spremnije bi bili dočekani potomci Babića, Kličkovića, Kovačevića, Ivaniševića, Obradovića, Glišića, Drobaca, Zmijanjca i Vještica, koji su im stoljećima kovali uništenje. Zato u školama nije ni bilo Šuvalićevih djela. zato je i izbrisan sa karte književnosti i kulture. Krili su ga, da bi sakrili svoja zlodjela.

Prof. Dr. Rizo Džafić


- Krajiški vidici
- Kršne Krajiškinje
- KRAJIŠKA KNJIŽEVNOST
- KRAJIŠKI PISCI PO OPŠTINAMA
- DŽEMALUDIN EF. ČAUŠEVIĆ
- POSTMODERNIZAM U ROMANU IZETA PERVIZA
- POSTMODERNISTIČKA DISKURS U ROMANESKNOM PROJEKTU
- SAVREMENA RECEPCIJA KAO OPREKA TRADICIONALNOJ RETORICI
- MURAT ŠUVALIĆ PONOVO MEĐU BOŠNJACIMA
- REPORTAŽA: VODENICA STARA
- STRAH
- ŽIVOT, TO JE NEŠTO DRUGO
- A DUNAV K'O POTOK
- TEMATSKE, GENEALOŠKE I KONTEKSTUALNE VRIJEDNOSTI SAVREMENE KRAJIŠKE KNJIŽEVNOSTI ZA DJECU
- HUSAR HAVIĆ, KRAJIŠKI ROBIN HUD
-
PRIPOVIJETKE i PRIČE IZ NAŠIH ČITANKI
- MONOGRAFIJE SAFETA SARIĆA
 

Na prijethodnu stranicu Na vrh stranice Na sljedeću stranicu



webmaster
info@orbus.be
Any copying or reproduction without permission is strictly prohibited
Zabranjena svaka vrsta kopiranja i reprodukcije bez izricite dozvole.
Page Construction: 23/10/2005. - Last modified:12/05/2013