PROFUNDO

INOVACIJE

TOP
DOMOTIKA

HELP

Piše:Salih Čavkić
RACUNAR

SUNCANI BOJLER

OVERCLOCKING LANGUAGE CODES SUPORT DRIVERS

Na startnu stranicu  


MEĐUNARODNE FINANCIJE

NOVI SVJETSKI FINANCIJSKI POREDAK

Darko Dujmović, dipl. eccNa nedavno završenom sastanku skupine razvijenih zemalja G-20 u Kanadi, sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, predvođeni SAD-om i članicama EU svim snagama je odlučilo progurati plan o rješenju izlaska iz svjetske ekonomske krize smanjenjem potrošnje i državnih deficita. Morali su, međutim da se suoče s odlučnim stavom četiri zemlje za koje se do prije samo deset godina smatralo potpunim marginalnim faktorima u svjetskoj ekonomiji; radi se o Brazilu, Rusiji,Indiji i Kini (ili skraćeno BRIC kako ih je prije 8-9 godina nazvao Goldman Sach).

Samit je počeo dva dana ranije sastankom skupine G-8 zemalja (V. Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Rusija i SAD). Njemačka kancelarka Angela Merkel u intervju u The Wall Street journal odbacila je Obamin poziv Njemcima da pomognu globalni oporavak trošeći više, a manje da se oslanjaju na izvoz. Njemačka je 4. svjetska privredna sila koja ostvaruje 27% BDP eurozone, kazavši kako uspješan njemački izvoz odražava konkurentnost i inovativnost njemačkih tvrtki, te da umjetno smanjivanje te konkurentnosti ne bi nikomu koristilo.

Neslaganje među zvaničnicima G-8 skupine postoji i oko reformi financijskog sistema te nametanja poreza najvećim bankama kako bi se tim sredstvima financirale buduće mjere sanacija ekonomski ugroženih zemalja.

Sve četiri zemlje (Brazil, Rusija, Indija i Kina) za koje je 2001. godine Goldman Sach predvidio da će do polovice 21. stoljeća svjetska ekonomska i financijska moć preći u njihove ruke branile su svoja uporišta:

- Brazil se u Torontu usprotivio drastičnom rezanju potrošnje, videći u tome opasnost po izvoz svojih proizvoda na kupovno sposobni Zapad.

- Rusija je ponovila da zemlje svijeta ne smiju ovisiti o američkom dolaru kao unikatnoj svjetskoj rezervnoj valuti, pa čak ni o euru, zaključivši da je i onako ovo ekonomska kriza koja dolazi sa Zapada.

- Indija je odbila uvođenje poreza na bankovne transakcije.

- Kina je bez ikakvog ustručavanja odlučno tražila da se MMF (Međunarodni monetarni fond) reformira tako da i zemlje u razvoju budu adekvatno zastupljene u donošenju odluka, na štetu SAD kao najveće konkurencije.

Svijet se u 21. Stoljeću jako promjenio, a njegovi više stotina godina gospodari uzdrmani s financijskim udarima, dobili su još jednu jasnu poruku da se ubuduće neće igrati po njihovim ustaljenim pravilima.

Razmotrimo koji su faktori koji će ovo omogućiti?!

Brojnost stanovništva.


U Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini živi gotovo 40% današnjeg čovječanstva, i to: Kina 1.336.970.000 ljudi; Indija 1.179.618.000 ljudi; Brazil 192.787.000 ljudi i Rusija 141.927.297.

Njihove ekonomije zajedno ostvaruju 23% svjetskog BDP (15.500 milijardi dolara) po paritetu kupovne moći (PPP).

Ono što analitičare Goldman Sacha najviše navodi na ovakve prognoze o novom svjetskom poretku gdje neće biti dominacije SAD je podatak da više od trećine svjetskog gospodarskog rasta u zadnjih deset godina zasluga zemalja BRIC-a.

Nadalje analitičari smatraju da će se taj trend rasta pojačavati te da će gospodarstvo BRIC-a do 2018. godine prestići privredni rast u Sjedinjenim Američkim Državama, a da će do 2020. godine na Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu otpadati do 49 posto gospodarskog rasta Svijeta.

Indija i Kina imaju godišnji privredni rast do 10 % dok Rusija i Brazil nešto manji procenat.

Na prognoze nekih stručnjaka da ove četiri zemlje imaju unutarnje probleme i proturječnosti (Indija- siromaštvo, Rusija- demografski pad, Brazil- ekološki problemi, Kina- komunističko nasljeđe) bolji poznavaoci ekonomije ovih i drugih zemalja uvjereni su da to neće uticati na rapidno povećanje industrijske proizvodnje i izvoza ovih zemalja. Oni ističu da ako se ove zemlje budu mjerile našim sistemom mjera da će se načiniti ogromna pogreška u procjenama.

Procjenjuje se da će u zemljama BRIC-a izrasti stotine milijuna pripadnika srednjeg sloja a što će, s druge strane dovesti do povećane potrošnje industrijske robe.

Često se navodi primjer Kine koja u zadnjih deset godina ne proizvodi samo jeftinu robu nego i ulaže u tehnologiju 21. stoljeća. Do 2020. godine Kina će postati tehnološki lider, a Indija je napravila ogroman pomak u informacijskim tehnologijama. Viši nivo tehnologije stvara veće prihode i podstiče veću potrošnju.

Takođe po potrošnji Kina će SAD stići za deset godina. Dokaz za to da mnoge multinacionalne kompanije koje su poradi jeftine radne snage otvorile pogone za proizvodnju u Kini, cjelokupnu svoju proizvodnju prodaju u Kini, iako je prvobitna namjera bila proizvoditi u Kini za ostatak svijeta. Zamislite da svaki indijac ili Kinez potroši novac na jednu košulju više, kupi kilogram mesa više, kupi hardverski dio za kompjutor više ili potroši energije plina za par kubika više od sadašnjeg nivoa potrošnje.

Problem u svijetu u međunarodnim političkim odnosima nastaće onog trenutka kad vodeće zemlje svijeta ne prihvate Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu kao politički ravnopravne partnere u odlučivanju o svim bitnim stvarima u svijetu to će biti veliki problem za svijet i uvod u eventualni globalni rat.

Autor: Darko Dujmović, dipl. ecc
Mostar

mob: +387-(0)63 468-651
e-mail: teledar@tel.net.ba



06.07.2010.



INDIA - National Award-2010-11

MEĐUNARODNE FINANCIJE

INNOVA "Eureka" u Evropskoj metropoli u Briselu


NIKAD VEĆI USPJEH BH. INOVATORA!

Zlatne medalje za bh. inovatore u Kini

POZLAĆENA BUGOJANSKA BRAVA

Izložba inovacija u Nirnbergu: 11 medalja za inovatore iz BiH

Zloupotreba intelektualne svojine u Bosni i Hercegovini


Za više informacija obratite se pitanjima na email: info@orbus.be (samo za članove ORBUSA)

Nazad na prethodnu stranicu

Nazad na pocetak stranice

Naprijed na sljedecu stranicu

Prakticna Digitalna Tehnika 


Copyright by Cavkic, Belgium
Zabranjena svaka publikacija, kopiranje i distribucija bez dozvole.
Page Construction: 28/08/2007 - Last modified: 30/10/2013