PROFUNDO

DOMOTIKA

TOP

MICROPROCESSOR

HELP

Resistor Calculator

LANGUAGE CODES

USTEDA ENERGIJE RACUNAR DOWNLOAD SUPPORT DRIVERS

Na startnu stranicu  


 

Processors overclocking
Ubrzavanje rada procesora

Uvod u osnovu

Ing. Salih ČavkićCPU (Central Processor Unite) - Centralna procesorska jedinica u svome radu zavisi od brzine takta generatora pulsa i multiplikatora. Nama je poznato da su neke stare matične karte 386, pogotovo 486, imale jumpere (mostove) za podešavanje potrebne frekvencije, a samim tim data je mogućnost upotrebe više vrsta procesora za istu kartu. Što znači da se umjesto Intelova procesora na njegovo mjesto mogao postaviti također Cyrix ili AMD-procesor i drugi...

Isti način izrade matičnih ploča ponovio se kod nekih Pentiuma I i Pentium II, ali zato noviji tipovi matičnih ploča za Pentium II, III i IV striktno su napravljene za određenu vrstu procesora. Uz to frekvencija procesora drastično se uvećala. Kad neki momci počnu govoriti o današnjim frekvencijama procesora meni se zavrti u glavi pri pomisli kako smo mi stariji nekad bili ponosni na naše prvence, nekadašnje "Atari" ili "Comodore" koji su se vrtili od 2,5 do 8MHz. Pored toga je trebalo upisati i programirati nekoliko redova programa da bi izveli neku funkciju ili postavili prost crtež u boji na određeno mjesto ekrana. Treba razumjeti da su se u to vrijeme rađali novi programski jezici: Basic, Pascal, Fortran, ... itd, od kojih su neki danas već historija.

Međutim struktura današnjih sistema u mnogome je drugačija nego prije i ne samo to već i međusobno svi sistemi nisu isti. Dok jedni još uvijek rade sa 66.6MHz (Pentiumi, Celeroni, Celeroni 2...) ili 100Mhz (Pentiumi 2 i neki Pentiumi 3), kod novijih matičnih ploča multipliciranje se kreće od 1.5 – 11 puta, Pentium 4 od 12.5x na više, slijedeća generacija i više od 20 puta.

Šta to znači?

To znači ako je frekvencija koju inicira generator (za čiju tačnost se obično brine jedan kristal) podesita na 66.6MHz (FSB), ako ga multipliciramo sa na primjer x3.5 onda je je brzina procesora 233MHz, multiplikator x4.5 daje frekvenciju procesora 300MHz, ako je multiplikator x 6 onda je: (66.6x6=399.7) brzina frekvencije procesora 400MHz. Frekvencije koje su već odavno prevaziđene ali ih koristimo za lakše razumijevanje. Iz čega proizlazi da je: brzina procesora = frekvencija generatora*multiplikator. Ovdje treba napomenuti da je multiplikator kod većine procesora zaključan, napr: svi Intelovi procesori od Celerona pa dalje, iako se to u BIOS-u može mijenjati procesor će ostati na vrijednosti FSB tj. frekvencije generatora. Znači da nam jedino preostaje izmjena takta generatora.

Izmjena takta generatora

Što se tiče izmjene takta generatora ovdje se treba dobro informisati o kojoj matičnoj ploči se radi i koji su periferalni drajveri, jer neki periferalni elementi ne mogu tačno obraditi frekvencije veće nego je to fabrikant predvidio. Osim toga neke matične ploče kao Asus, Biostar idr., i danas imaju predviđene jumpere (spojke za premošćivanje ili DIP prekidače) za hardverski overkloking. Međutim, na novijim pločama koje su proizvedene poslije '99 to se može napraviti softverski upisom u BIOS, što je mnogo lakše.

Treba znati da dosadašnje frekvencije generatora na matičnim pločama iznose: 66, 75, 83, 100, 112, 124, 133, 166, 200, 266 i posljednja 800 MHz. Ovaj takt se kod nekih nije smio mijenjati dok je kod drugih to čak fino naznačeno kako i na koji način se to radi kao kod 'Azus' matičnih ploča.
Osim toga, kao što smo gore spomenuli, u mnogome zavisi ne samo od procesora već i od drugih periferalnih elemenata. Jer promjenom frekvencije generatora mijenja se frekvencija u Bus-evima/magistralama ISA/PCI i AGP Busu (nove matične ploče nemaju ISA Busa).

Naravno da promjena frekvencije može da se negativno odrazi na rad priključnih aparata i da mašina često blokira. U slučaju blokiranja sistema prilikom overklokinga (kod novijih modela) korisnik više ne mora da prolazi kroz proceduru otvaranja kućište kako bi izvršio resetovanje CMOS podataka. Jedino što treba uraditi jeste restartovanje sistema, a sam BIOS će resetovati sve ključne sistemske parametre.

Matične ploče sa podnožjem socket 478, namijenjene procesorima Pentium 4, zasnovane na skupu Intelovih čipova (napr.; Intel 845PE i brži). Podržavaju najnovije standarde kao što su DDR400 (O.C.) i FSB800 (O.C.) kao i veliki broj naprednih opcija koje matičnu ploču čine isplativom platformom visokih performansi. (Procesore sa radnim taktom magistrale od 800MHz neophodno je koristiti isključivo sa DDR400 memorijskim modulima.)

Neki proizvođači starijih modela posebno naglašavaju da postavljanje na frekvenciju 75 x3.5, ide na vlastiti rizik kupca, zato što je na matičnoj ploči ugrađen Intelelov chipset 430TX , dakle proizvođač ne garantuje uspjeh. Tako je i kod nekih drugi ploča koje imaju ugrađen isti ili sličan chipset. Osim toga izmjena frekvencije može da izazove probleme u HDD interfejsu te da čvrsti disk odbije poslušnost.

Novije matične ploče imaju automatizovan sistem za overkloking koji u zavisnosti od tipa procesora i sistemske memorije može ubrzati rad sistema za 30%. Sistem detektuje i optimizuje svaki relevantni parametar i na taj način omogućava visoke performanse uz izuzetno stabilan rad sistema.
Obično BIOS na ovim matičnim pločama posjeduje niz opcija koje olakšavaju ovekloking:
- Mogućnost promjene radne voltaže procesora u koracima od 0.025V
- SFS (Stepless Frequency Selection) izbor radne frekvence od 100MHz sve do 400MHz u pomjeranjima od 1MHz
- Mogućnost asinhronog rada Busa/magistrale i sistemske memorije (FSB/DDR ratio). Podešavanje fiksne vrijednosti radnog takta AGP/PCI magistrale itd.
- Neke ploče kao Azus imaju C.P.R.(CPU Parameter Recall) koji vrši resetovanje sistemskih parametara u slučaju nestabilnog rada uzrokovanog overklokovanjem

Kod overklokinga najveći problem je na prvom redu povećana temperatura procesora. Ova se stvar ne smije zanemariti jer se temperatura može da poveća od 15% do 60% i dovede do crkavanja procesora i drugih periferalni komponenti.

Eksperimentisanje i overklokiranje ne preporučujemo onima čiji je CD-ROM priključen na IDE-kabel na PCI-Busu. Pogotovo oni kojima elektronika ne leži na srcu bolje da ne pokušavaju sami eksperimentisati jer to može negativno da rezultira i dovede do toga da računar više ne pokrenu, ili do većih nepredviđenih troškova.

Pripremio i napisao: Salih Cavkic

Dodatne informacije samo za članove ORBUSA, klikni na e-mail.

Support Drivers

Nazad na prijethodnu stranicu Nazad na pocetak stranice Naprijed na slijedecu stranicu


Historija elektronike - History of Electronics


Copyright by Cavkic, Belgium
Any copying or reproduction without permission is strictly prohibited
Svaka vrsta kopiranja i reprodukcije bez dozvole strogo je zabranjena.
Page Construction: 07/07/1999  Last modified:04/02/2014