PROFUNDO

INOVACIJE

TOP
DOMOTIKA

HELP

Piše:Salih Čavkić
RACUNAR

SUNCANI BOJLER

OVERCLOCKING LANGUAGE CODES SUPORT DRIVERS

Na startnu stranicu  



Zloupotreba intelektualne svojine u Bosni i Hercegovini

Milionske odštete za krađu tuđeg izuma

Jedna od prepreka za ulazak u Evropsku uniju Bosni i Hercegovini je i zaštita intelektualne svojine zbog koje bi mnoga bh. preduzeća, a samim tim i država, u sudskim postupcima mogli da izgube milione KM.

Lažne robne marke i krađa proizvoda kod nas su svakodnevica, dok se u zemljama koje su članice Svjetske trgovinske organizacije to smatra za kriminalan čin.

U zemljama sa razvijenom trgovinskom konkurencijom najstrože se zabranjuje korištenje tuđeg proizvoda ili zaštitnog znaka prepoznavanja. Pod intelektualnu svojinu spada autorsko i industrijsko pravo, odnosno patent, model, vodeni žig i oznaka geografskog porijekla proizvoda.

Materijalno pravo svakog autora određenog pronalaska je da raspolaže svojim izumom, da ga koristi kao i da ostvari nadoknadu u slučaju da neko njegov izum zloupotrijebi ili neovlašteno upotrijebi.


MILIONSKE ODŠTETE

Prof. dr Mićo GaćanovićProf. dr Mićo Gaćanović je jedan od rijetkih ljudi iz BiH koji su zaštitili svoj patent u međunarodnim okvirima. Gaćanović ima potpunu međunarodnu zaštitu intelektualne svojine za svojih sedam patenata u dijelu doprinosa kroz razna rješenja u području elektrostatike u 136 zemalja svijeta.

"Pojam zaštite intelektualne svojine za većinu građana ove zemlje još je nepoznanica. Najviše brige u ovom vremenu o tom pitanju treba da vode vlasti ove države. Nažalost, to nije tako", kaže Gaćanović.

On smatra da ljudi u nadležnim ministarstvima nisu dorasli tom poslu i da se zbog toga dešava da preduzeća čak i unutar BiH tuže jedno drugo zbog zloupotrebe intelektualne svojine.

"Onaj ko prije zaštiti svoju intelektualnu svojinu ima apsolutno pravo na nadoknadu u slučaju zloupotrebe. Iznosi koji se dobiju nakon sudskog procesa mjere se u milionima eura", objašnjava Gaćanović.

Jedan od sporova oko intelektualne svojine je i između građevinskih preduzeća "Vranica" iz Sarajeva koje je zaštitilo svoj logo i istoimene firme iz Banje Luke koja nije zaštitila znak firme. GP "Vranica" iz Sarajeva nedavno je zatražilo od banjalučkog "imenjaka" da izvrši izmjene u imenu i znaku preduzeća kako se ne bi izlagali sudskom procesu zbog korištenja zaštićenog znaka.


"VRANICA" PROTIV "VRANICE"

"Logo smo registrovali i zaštitili 1998. godine, zbog čega smo 'Vranici' iz Banje Luke prošlog mjeseca uputili ovo upozorenje", kazao je Edin Zekić, direktor GP "Vranica" iz Sarajeva.

U banjalučkoj "Vranici" smatraju da je znak ovog preduzeća sličan onome koji koristi sarajevsko preduzeće, ali da nije isti.

Nenad Stanišljević, tehnički direktor banjalučke "Vranice", objašnjava da je naziv ovog preduzeća ispisan ćirilicom, te da se na tom znaku nalaze tri zgrade koje rastu, dok na znaku sarajevske firme padaju.

"Na logu je ista samo plava boja", tvrdi Stanišljević.

Objašnjava da je na području bivše SFRJ bilo nekoliko preduzeća "Vranica" koja su se 1992. godine morala registrovati kao zasebna pravna lica.

"Nas četiri akcionara smo 2000. godine kupili ovo preduzeće za 500.000 KM, koliko smo faktički platili samo naziv i preuzeli prava i obaveze ovog preduzeća. Ako se ime ili logo bili sporni, zašto sarajevska "Vranica" nije ranije pokrenula postupak da se to pitanje riješi", pita Stanišljević.

Prema njegovim riječima, vlasnici banjalučke "Vranice" tražili su 2000. godine da se sastanu s predstavnicima sarajevskog preduzeća i da riješe sva otvorena pitanja i probleme, ali na taj zahtjev nikada nisu dobili odgovor.

"Naš logo nismo zaštitili, jer poslujemo samo na području RS. Sarajevska 'Vranica' uvijek može da nas tuži, pa neka sud odluči o tome", kaže Stanišljević.

U Ministarstvu nauke i tehnologije RS kažu da je u slučaju spora oko zaštićenog znaka odnosno logotipa bitno samo ko je prvi zaštitio svoj znak, te da nije bitno kada je preduzeće osnovano, odnosno koliko dugo se bavi određenom djelatnošću.


NEDOSTATAK KADROVA

Slična stvar se može dogoditi i sa mnogim drugim preduzećima iz BiH koja su uzela ime ili zaštitni znak nekog drugog preduzeća. Važno je istaći da djelatnost preduzeća u zaštiti intelektualne svojine nije bitna.

Svako pravno ili fizičko lice može da zaštiti svoju intelektualnu svojinu u Institutu ili Zavodu za zaštitu intelektualne svojine koji je verifikovan. Tako na prostorima bivše Jugoslavije ovakve institucije postoje u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju i Sarajevu.

Gaćanović smatra da je Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH u povojima, jer, kako kaže, za taj posao su potrebni stručni kadrovi koje mi još nemamo.

"U bivšoj SFRJ nije bilo kadrova ove vrste, a pogotovo sada. U našoj zemlji gotovo da i nema stručno osposobljenih kadrova za taj posao", tvrdi Gaćanović i dodaje da su za ovakvo stanje isključivo krive vlasti ove zemlje.

Rajko Popović, pomoćnik ministra za tehnologiju u Vladi RS, kaže da resorno ministarstvo učestvuje u izradi i donošenju zakona i propisa vezanih za zaštitu industrijskog i intelektualnog vlasništva u skladu sa zahtjevima Evropske unije dok je za provođenje zakona zaduženo sudstvo.

"Prema našim saznanjima, bilo je nekoliko predmeta u vezi sa zaštitom intelektualne svojine koje je rješavalo bh. sudstvo, a na zadovoljstvo Kancelarije visokog predstavnika u BiH", tvrdi Popović.


MOGUĆA JE NADOKNADA ŠTETE

Kao glavne propuste u dosadašnjim zloupotrebama imena preduzeća i znaka prepoznavanja Popović vidi u registrovanju firmi prije usvajanja Zakona o industrijskom vlasništvu BiH koji datira tek od 19. februara 2002. godine, Zakona o autorskim i srodnim pravima, usvojenog 14. aprila 2002. godine, te Pravilnika o stručnim kriterijumima za obavljanje djelatnosti u ostvarivanju autorskih i srodnih prava.

"Naše mišljenje je da postoje svi uslovi usklađeni s propisima EU u okviru kojih svako u zemlji i inostranstvu može da nadoknadi štetu koju su nanijeli svi oni koji u BiH krše principe zaštite industrijske svojine i intelektualnog vlasništva", objašnjava Popović.

Merdžana Škaljić, zastupnik za zaštitu intelektualne svojine Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH, kaže da je suština problema u tome što ne postoje odredbe u Zakonu o intelektualnoj svojini kojima bi se regulisalo da preduzeća koja se registruju moraju da dostave potvrdu od Instituta za zaštitu intelektualne svojine da slično preduzeće već nije zaštitilo svoju svojinu.

"Takva odredba bi se morala usvojiti i na taj način bi bile spriječene eventualne tužbe", objašnjava Škaljićeva.

Dodaje da domaći preduzetnici još nisu svjesni važnosti zaštite intelektualne svojine te da će ih tržište prisiliti na to.

Zaštita intelektualne svojine veoma je važna za evropske integracije, jer tom zaštitom preduzetnicima ili pronalazačima otvara se put slobodne trgovine u zemljama Evropske unije. Na taj način BiH se otvara mogućnost prepoznavanja u svijetu trgovine, ali i najbitnije od svega punjenje budžeta, a samim tim i bolji standard građana.

D. BOJANIĆ, G. GOLUB


Kako zaštititi proizvod

Proces zaštite intelektualne svojine na međunarodnom nivou veoma je složen posao, a proizvođač mora da prijavi proizvod kod instituta ili zavoda za zaštitu intelektualne svojine za koju je verifikovan. Potom zavod ili institut podnosi prijavu WIPO-u, odnosno Kancelariji za međunarodnu zaštitu intelektualne svojine, čije je sjedište u Ženevi, a koji je pod direktnom jurisdikcijom Ujedinjenih nacija.

Nakon toga WIPO napravi ispitivanja prijavljenog proizvoda i stiču se uslovi da se proizvod predstavi na nekom od svjetskih verifikovanih salona zaštite intelektualne svojine. Najveći takav salon održava se u Briselu pod nazivom " Eureka ", gdje se dodjeljuju najprestižnija priznanja za inovaciju i stvaralaštvo.


Slovenci pokušali da "ukradu" ajvar

U bh. javnosti proteklih godina su kružile priče da je Slovenija "ukrala" ajvar i registrovala ga kao svoj proizvod. Zastupnici za industrijsku i intelektualnu svojinu kažu da se radi o zabludi, ali da je istina da su Slovenci u Njemačkoj pokušali da zaštite ajvar kao svoj proizvod.

"Radi se o generičkom proizvodu kao što je hljeb, rakija, pivo, vino i slično i kao takav ne može da bude registrovan kao nečija trgovinska marka. Jedino može da bude zaštićena etiketa sa grafičkim dizajnom", objašnjavaju eksperti iz ove oblasti.

Izvor: Nezavisne novine
2001

Webpage: Mićo Gaćanović, http://gacanovic.tripod.com

Press konferencija 2009

NIKAD VEĆI USPJEH BH. INOVATORA!

Zlatne medalje za bh. inovatore u Kini

POZLAĆENA BUGOJANSKA BRAVA

Izložba inovacija u Nirnbergu: 11 medalja za inovatore iz BiH

Zloupotreba intelektualne svojine u Bosni i Hercegovini


Za više informacija obratite se pitanjima na email: info@orbus.be (samo za članove ORBUSA)

Prakticna Digitalna Tehnika

 

Nazad na prethodnu stranicu Nazad na pocetak stranice Naprijed na sljedecu stranicu


Copyright by Cavkic, Belgium
Zabranjena svaka publikacija, kopiranje i distribucija bez dozvole.
Page Construction: 28/08/2007 - Last modified: 30/10/2013